U ovom članku osvrnuti ćemo se na glavne razlike, te troškove osnivanja d.o.o. i troškove osnivanja j.d.o.o.

Društvo s ograničenom odgovornošću

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) jest društvo koje osniva jedna ili više osoba koje žele poslovati pod zajedničkim imenom.

Troškovi osnivanja društva s ograničenom odgovornošću

Osnivački kapital je minimalno 5.000 kn.

Dodatno se plaćaju:

• sudska pristojba za prijavu (400 kn)
• upis društva u Narodnim novinama (900 kn)
• pristojba Državnog zavoda za statistiku (55 kn).
• usluge javnog bilježnika variraju (ali okvirno iznose nešto više od 2.000 kn)

Ime firme

Ime firme biste trebali osmisliti prije nego pokrenete proceduru osnivanja tvrtke, obzirom da to prvi je korak i prvo pitanje s kojim ćete se susresti. Prema postojećem zakonu ime smije biti na hrvatskom, latinskom ili starogrčkom jeziku. Dobro je smisliti nekoliko varijanti imena, jer se ne može osnovati društvo koje ima slično ime sa već postojećim. Na stranici Ministarstva pravosuđa moguće je pogledati koja imena već postoje i zauzeta su.

Sjedište tvrtke

Prema Zakonu o trgovačkim društvima prilikom registracije firme dužni ste prijaviti adresu poslovanja. Adresa poslovanja može biti i u iznajmljenom prostoru ali za to trebate imati sklopljen ugvor o najmu za korištenje prostora.

U našoj usluzu "virtualni ured" nudimo adresu za registraciju tvrtke u Varaždinu u reprezentativnom objektu sa vlastitim parkiralištem.

Dokumentacija

Prijavu za upis u sudski registar (gdje se odobrava ime tvrtke) ovjerava se kod javnog bilježnika. Ovjereni upis i plaćene pristojbe nose se u Finu, na šalter HITRO.HR-a. Na šalterima možete naći RPS obrazac koji služi za evidenciju Državnog zavoda za statistiku i koji omogućuje dodjelu matičnog broja poduzeća i šifre glavne djelatnosti.

Račun poduzeća i prijava u sustav PDV-a

Kada je sva papirologija gotova, potrebno je izraditi pečat tvrtke (cijena varira, ovisno o veličini i obliku, okvirno 100 kn), u banci po vašem izboru otvoriti račun poduzeća i položiti 20.000 kn početnoga kapitala. Izrada pečata i otvaranje bankovnog računa može se dogovoriti i na šalteru HITRO.HR.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Za osnivanje j.d.o.o. nema zapreka niti ako je osoba u radnom odnosu.
Što se tiče zasnivanja radnog odnosa, sve je dopušteno ako je u skladu s odredbama Zakona o radu, npr. član uprave - direktor je funkcija koja se može obavljati bez zasnivanja radnog odnosa.

Troškovi prelaska JDOO u DOO isti kao kod povećanja temeljnog kapitala u društvu s ograničenom odgovornošću.

Na povećanje temeljnog kapitala primjenjuju se odredbe članaka 457. do 461. ZTD-a iz kojih je razvidno da je za povećanje temeljnog kapitala potrebna odluka članova društva.

Broj djelatnosti jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću nije ograničen ZTD-om.

Prema odredbi članka 3. točka 3. Zakona o poljoprivredi poljoprivredno gospodarstvo jest pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom, a djeluju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,  trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te druga pravna osoba.
S obzirom na to da je j.d.o.o. trgovačko društvo, ono može biti poljoprivredno gospodarstvo.

JDOO može imati samo jednog člana uprave (članak 387. stavak 2. ZTD-a), i nije moguće povećati broj članova uprave.

Strani državljani mogu otvoriti j.d.o.o pod istim uvjetima kao državljani RH?

Zakon definira da je trenutak za prelazak u d.o.o. trenutak u kojem temeljni kapital društva prijeđe zakonski definiran limit (od 20 000 kn).

Poveća li društvo odlukom članova društva temeljni kapital tako da dosiže ili postaje veći od najnižeg temeljnog kapitala, na temeljni kapital društva i na poslovne udjele tada se primjenjuju odredbe članka 390. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima.

Za prestanak društva potrebna je odluka članova društva. Na likvidaciju j.d.o.o. primjenjuju se iste  odredbe kao i za likvidaciju klasičnog d.o.o. (članak 472. Zakona o trgovačkim društvima - ZTD-a).
Zatvaranje j.d.o.o. odvija se na isti način i pod istim uvjetima kao i zatvaranje d.o.o., načini prestanka propisani su člankom 466. ZTD-a.

Pregled uplatnih računa

Porezna uprava je objavila naputak za načine plaćanja obveznih doprinosa za posloprimce čiji poslodavci imaju sjedište u ostalim članicama EU koje prenosimo u cjelosti.

4. srpnja 2013. godine objavljena je vijest s uputom vezanom uz obveze poslodavaca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u državama članicama EU koji u tim državama članicama ili u Republici Hrvatskoj zapošljavaju osobe prema kojima se, sukladno odredbama članka 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 883/2004, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske.     

U navedenoj uputi objavljen je i račun za uplatu doprinosa. Kako je na objavljeni račun moguće obavljati samo uplate u stranim valutama iz inozemstva objavljujemo i dodatnu uputu za uplatu doprinosa i to: 

I. UKOLIKO SE DOPRINOSI PLAĆAJU IZ INOZEMSTVA:


-  ZA UPLATE U HRVATSKIM KUNAMA

Naziv banke:  Hrvatska narodna banka,
Adresa banke:  Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb
SWIFT CODE:  NBHRHR2X
Naziv računa: Državni proračun Republike Hrvatske
IBAN:  HR12 1001 0051 8630 0016 0
Informacija o uplati (Remittance information): HR68 -  8095 - OIB


- ZA UPLATE U OSTALIM VALUTAMA (OSIM HRVATSKIM KUNA)

Naziv banke:  Hrvatska narodna banka
Adresa banke:  Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb
SWIFT CODE:  NBHRHR2X
Naziv računa:  Porezna uprava
IBAN:  HR59 1001 0051 8100 0006 6
Informacija o uplati (Remittance information): HR68 -  8095 - OIB

 
II. UKOLIKO SE DOPRINOSI PLAĆAJU IZ  REPUBLIKE HRVATSKE:

- Uplate su moguće samo u hrvatskim kunama i to na račun:

račun br. HR12 1001 0051 8630 0016 0, model HR68, s pozivom na broj primatelja (odobrenja):  8095-OIB poslodavca

Napominjemo da se građevinskim uslugama u smislu Zakona i Pravilnika smatra izgradnja objekata i adaptacija objekata. Što se tiče građevinskih usluga kod izgradnje objekta odnosno adaptacije objekta nije bitan udio materijala ili usluga za razgraničenje radi li se o isporuci dobra ili obavljenoj usluzi, već se radi jedinstvenoj usluzi za koju se ne utvrđuje udio materijala odnosno usluge. Kod građevinskih usluga bitno je da se ne radi samo o isporuci dobra bez obavljene usluge.

1. Tko plaća PDV u slučaju kada izvođač građevinskih radova prima avans od investitora poreznog obveznika?

Obzirom da u slučaju primjene postupka iz članka 75. stavka 3. Zakona dolazi do prijenosa porezne obveze na primatelja usluge isto se odnosi i na primljene predujmove za građevinske usluge. Stoga na računima izdanim za predujmove dane nakon 01.07.2013. isporučitelj (u ovom slučaju izvođač) neće obračunati PDV, već je investitor obvezan obračunati PDV za predujam.

2. Da li se kod računa s oznakom R2 pretporez smije odbiti nakon što je PDV plaćen sukladno članku 75. stavku 3. Zakona ili je potrebno platiti takav račun?

Obveznik PDV-a koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV sadržan u računima s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen ili ne.
Slijedom navedenog obveznik PDV-a koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV obračunan temeljem prijenosa porezne obveze kod računa s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen.
 
3. Kada se smije odbiti pretporez u slučaju kada nema nadzornog tijela koje bi ovjerilo podizvoditeljevu situaciju, a naručitelj radova (glavni izvođač) plati PDV prema članku 75 stavku 3. Zakona?

U graditeljskoj djelatnosti pretporez se prema članku 133. stavku 2. Pravilnika može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Međutim, u slučaju ako prema propisima u građenju ovjera situacija od strane nadzornog inženjera nije potrebna između podizvođača i glavnog izvođača radova pretporez se može odbiti u obračunskom razdoblju u kojem je izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz članka 79. Zakona.


4. Mora li opskrbljivač plinom u poreznu osnovicu uključiti i trošarine obračunane na isporuku plina ili se trošarina smatra prolaznom stavkom? Tretira li se na isti način i boravišna pristojba koju naplaćuje ugostitelj kod usluge smještaja u svom objektu?

U poreznu osnovicu prema članku 33. stavku 2. Zakona te članku 41. stavku 4. Pravilnika uračunavaju se iznosi poreza, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu ili primatelju. Prema tome, opskrbljivač plinom mora u poreznu osnovicu uključiti i trošarine obračunane na isporuku plina.

Boravišna pristojba predstavlja prolaznu stavku koja sukladno članku 33. stavku 3. Zakona ne ulaze u poreznu osnovicu, a porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne može odbiti PDV ako je na njih obračunan.

Napominjemo da se porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje na isti način kao i za isporuke istih dobara u tuzemstvu.

5. Trebaju li kooperanti tvrtke koja se bavi upravljanjem zgradama toj tvrtki izdavati račune sa ili bez PDV-a?

Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona, odnosno članku 151. stavku 1. Pravilnika platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja tih građevina.

Prijenos porezne obveze primjenjuje se na usluge održavanja, renoviranja i popravka objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove. Prema tome, ako u ovom slučaju kooperanti obavljaju usluge održavanja za što je potpisan ugovor o održavanju objekta na takve usluge se primjenjuje prijenos porezne obveze.

Napominjemo da naručitelji građevinskih usluga koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, ne mogu primijeniti postupak prijenosa porezne obveze.

6. Primjenjuje li se na sljedeće usluge prijenos porezne obveze sukladno članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika:

Inženjering usluge:
• Organiziranje i vođenje investicijskih, rekonstrukcijskih, revizijskih i remontnih radova na građevini
• Izrada planova izgradnje opreme i postrojenja na/u građevini ili/i koja nakon postavljanja postaju nepokretna imovina
• Razrada tehnologija izgradnje i održavanja opreme i postrojenja na/u građevini ili/i koja nakon postavljanja postaju nepokretna imovina
• Izvođenje svih vrsta visokospecijaliziranih radova u području strojarstva, graditeljstva, elektro-energetike, automatike, telekomunikacija i specijalističkih rudarskih servisa kada su ovi radovi vezani uz neku građevinu.
• Usluge izrade tehnološko-tehničkog dijela investicijskog programa
• Projektna dokumentacija za dobivanje građevne dozvole i izvedbu
• Tehnički elaborati
• Kontrola dokumentacije vezane za aktivnosti propisane člankom 152. stavkom 1. Pravilnika
• Usklađivanje rada i nadzor nad izradom dokumentacije vezane za aktivnosti propisane člankom 152. stavkom 1. Pravilnika
• Nadzor nad izvođenjem radova izgradnje investicijskih objekata
• Primopredaja, puštanje u rad i pokusni pogon



Projektiranje i konstruiranje:
• Procesna postrojenja, objekti i oprema

Izgradnja:
• Izgradnja postrojenja i objekata za proizvodnju nafte i plina
• Izgradnja procesnih postrojenja u industriji
• Izgradnja magistralnih plinovoda i naftovoda
• Izgradnja i rekonstrukcija benzinskih postaja
• Izgradnja magistralnih cesta, pristupnih puteva, radnih prostora i temelja za bušaća i remontna postrojenja
• Izgradnja objekata niskogradnje
• Izgradnja čeličnih konstrukcija
• Izgradnja kanalizacije i vodovoda

Na gore navedene usluge sukladno članku 75. stavku 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika primjenjuje se prijenos porezne obveze ako procesna postrojenja, objekti i oprema postaju nepokretna imovina.

7. Što se za potrebe članka 75. stavka 3. Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika smatra „građevinom“ ili „građevinskim objektom“? Mogu li se za te potrebe koristiti odredbe nekog drugog propisa?

Građevinom se u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u smatra objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Međutim, uzimajući u obzir da postoji veliki broj propisa iz područja gradnje, prije svega Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine od br. 76/07 do br. 50/12) koji, uz ostalo, propisuje što se smatra gradnjom (projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina), građenjem (izvedba građevinskih i drugih radova - pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih; ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme), rekonstrukcijom, održavanjem ili uklanjanjem građevine, jasno je da su mnogobrojne i građevinske usluge u vezi s tim, te ih sve nije moguće navesti u poreznim propisima. Stoga u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili o isporuci dobara.

8. Primjenjuje li se tuzemni prijenos porezne obveze na poslove/ugovore sklopljene nakon 01.07.2013. ili/i za postojeće ugovorene poslove za koje će se nakon 01.07.2013. ispostavljati računi?

Za radove u graditeljskoj djelatnosti koji su izvedeni do 30.06.2013., a nadzorno tijelo je ovjerilo situacije nakon 01.07.2013. primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u koji su bili na snazi do 30.06.2013. što znači da je isporučitelj obvezan obračunati PDV u računima koji se odnose na te radove.

Prijenos porezne obveze primjenjuje se na građevinske usluge za koje su radovi izvršeni i situacije ovjerene nakon 01.07.2013.

9. Da li izvođač prilikom fakturiranja usluga naručitelju radova na temelju ugovora o održavanju objekta jednako tretira sve usluge iz ugovora o održavanju?

Za sve usluge koje su navedene u ugovoru o održavanju objekta primjenjuje se prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona i članku 152. stavku 1. Pravilnika.

10. Da li za usluge obavljene na temelju ugovora o održavanju izvođač radova ispostavlja naručitelju fakturu sa prijenosom porezne obveze?

Za usluge koje se obavljaju temeljem ugovora o održavanju objekta izvođač radova primjenjuje prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona te naručitelju ispostavlja račun bez PDV-a.

11. Da li se na uslugu čišćenja građevine na temelju ugovora o pružanju usluga čišćenja primjenjuje prijenos porezne obveze i kada se ne radi o čišćenju u sklopu nekog građevinskog projekta, nego o usluzi čišćenja npr. poslovnih prostora? Je li za prijenos porezne obveze nužno postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju, ili za određene usluge (npr. održavanje, instalacijski radovi, tapetarski radovi, keramičarski radovi, parketarski radovi, popravak, itd.) to nije nužno te se prijenos porezne obveze treba primijeniti i kada nema građevinskog projekta (npr. postoji samo ugovor o pružanju usluga)?

Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV u tuzemstvu obvezan je prema članku 75. stavku 3. Zakona, odnosno članka 151. stavka 1. Pravilnika platiti PDV kada mu porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu obavi građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja.

Prema članku 152. stavku 1. točki f) Pravilnika građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja tih građevina, osobito se smatraju održavanje, renoviranje i popravak objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove.

Prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 3. primjenjuje se na usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru određenog građevinskog projekta.

12. Je li ispravno tumačiti članak 75. stavak 3. Zakona na način da se prijenos porezne obveze primjenjuje samo kod usluga za koje u sklopu građevinskog projekta situacije/fakture ovjerava nadzorno tijelo/inženjer?

Za prijenos porezne obveze nužno je postojanje određenog građevinskog projekta u okviru kojeg se predmetne usluge obavljaju. Međutim, napominjemo da ovjera nadzornog tijela ne može biti uvjetovana u svim slučajevima obavljanja građevinskih usluga obzirom da se u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili ne.

13. Što se u smislu članka 152. stavka 1. točke h) Pravilnika smatra nepokretnom imovinom?

Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina.

14. Što u slučajevima kada se određene usluge iz članka 152. stavka 1. Pravilnika (npr. instalacijski radovi, uređenje zemljišta, itd.) obavljaju npr. na zemlji, dakle ne izravno na građevini, ali se te usluge obavljaju u korist građevine?

Na usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona te članka 152. stavka 1. Pravilnika primjenjuje se prijenos porezne obveze neovisno o tome što se iste ne obavljaju izravno na građevinskom objektu, već na zemljištu.

15. Radi li se o uslugama iz članka 152. stavka 1. Pravilnika u slučaju postavljanja cjevovoda na ili pod zemlju te u slučaju njihovog popravljanja?

Na usluge postavljanja cjevovoda na ili pod zemlju te na usluge popravka tih cjevovoda primjenjuje se prijenos porezne obveze temeljem članka 75. stavka 3. Zakona te članka 152. stavka 1. Pravilnika.

16. Što se u smislu članka 152. stavka 1. točke j) Pravilnika smatra nekretninom te je li u tom smislu potrebno primjenjivati odredbe nekog posebnog propisa?

Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se svaka usluga koja uključuje isporuku pokretnina i njihovu ugradnju u nekretnine tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine. Nekretninom se u smislu navedene odredbe smatra sve što ono što nakon određenih isporuka i ugradnje ima obilježje nekretnine (primjerice kiosk koji se fiksira u zemlju i slično).

17. Primjenjuje li se prijenos porezne obveze u slučaju postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu?

Na uslugu postavljanja npr. klima uređaja ili druge slične opreme na građevinu ne primjenjuje se prijenos porezne obveze.

18. Kakav je PDV tretman usluga najma stroja i utrošenih sati radnika kod podizvoditelja, a kakav kod izvođača radova u slučaju kada glavni izvođač prilikom izvođenja radova dijelom koristi usluge podizvoditelja npr. stroj ili radnu snagu?

Građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona smatra se iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje, s rukovateljem, kao i ustupanje osoblja, ako osoblje obavlja građevinske usluge.

Prema tome, ako se strojevi i oprema za izgradnju ili rušenje iznajmljuju s rukovateljem tada podizvođač na tako obavljenu uslugu primjenjuje prijenos porezne obveze, odnosno u računu neće obračunati PDV, već obvezu obračuna PDV-a ima izvođač radova koji je primio uslugu.

19. Mogu li se sukladno narudžbi kupca (korisnika/primatelja usluga) građevinskom uslugom smatrati svi radovi kojima se povećava vrijednost dugotrajne imovine kupca? Svi ostali radovi na istim objektima i opremi koja je sastavni dio objekta ne bi se u tom slučaju smatrali građevinskim radovima iz članka 152. stavka 1. Pravilnika te bi se na njih obračunavao PDV (npr. održavanje, servisi koji terete troškove održavanja objekata, a ne povećavaju vrijednost imovine).

Održavanje:
Trajni nadzor i periodički pregledi te korektivno održavanje, stacionarne i rotacione opreme, u ugroženim i neugroženim prostorima:
• postrojenja, oprema i instalacija za proizvodnju, sabiranje i otpremu nafte i plina
• opreme i instalacija bušaćih i remontnih postrojenja na kopnu i moru
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za preradu nafte i plina
• bušotinske opreme i uređaja za mehaničko podizanje i utiskivanje fluida
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za skladištenje i distribuciju ukapljenog naftnog plina
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za skladištenje i prodaju naftnih derivata
• objekata, postrojenja, uređaja i instalacija za proizvodnju i distribuciju pitke vode
• objekata visokogradnje i niskogradnje

Održavanje procesne opreme, uređaja i instalacija:
• pogonskih strojeva, plinskih i elektro-motora
• bušećih alata, zaštitnih i uzlaznih cijevi
• izmjenjivača topline i generatora pare
• spremnika i posuda pod tlakom, boca za ukapljeni naftni plin
• cjevovoda, ventila i zapornih organa
• kotlovskih postrojenja predtlačnih i atmosferskih
• električnih generatora i elektromotora srednjeg i niskog napona
• centrifugalnih i klipnih sisaljki i crpki kompresora
• multiplikatora i reduktora
• uređaja i instalacija za vođenje, regulaciju i upravljanje procesom
• prijenosnih puteva i uređaja za prijenos slike, tona i podataka
• elektroenergetskih, upravljačkih i komunikacijskih instalacija, uređaja i vodova

Instrumentalni servisi:
• Instaliranje i povezivanje instrumentacijske opreme, uređaja i instalacija
• Servis, popravak i umjeravanje pneumatske i elektroničke opreme u polju i u kontrolnim prostorijama
• Servis, popravak i umjeravanje alarmno-blokadnih sustava
• Servis i popravak volumetra
• Izrada konfiguracija i održavanje mjerno-regulacijskih sustava
• Servis i umjeravanje pneumatskih i električnih mjerila tlaka, temperature i razine
• Servis mjernih uređaja, automatike, upravljanja i elektronike

Elektro servisi:
• Instaliranje i povezivanje, popravak te pregled i održavanje elektroenergetskih uređaja i instalacija u ugroženim i neugroženim prostorima
• Servis i održavanje elektroenergetskim mreža NN, SN i VN
• Servis generatora i elektromotora
• Servis transformatora
• Servis električnih uređaja i sklopnih blokova NN, SN i VN

Strojarski servisi:
• Servis i izrada svih vrsta navoja koji se koriste u naftnoj i petrokemijskoj industriji prema API normi
• Servisi zapornih organa, armature, sigurnosnih ventila
• Servis bušotinske opreme
• Servis bušaće opreme
• Servis specijalne rudarske opreme
• Servis i održavanje motokompresora i diesel motora
• Servis vozila, dizalica i sredstava transporta
• Servis, održavanje i popravci cjevovoda, naftovoda i plinovoda
• Reparaturno zavarivanje
• Servis rudarske opreme (pumpi, njihalica, dubinske opreme, kompresora, motora, armature i cjevovoda)
• Servis crpki “IMP”
• Servis WEISHAUPT plamenika
• Servis plinskih boca i spremnika
• Servis radnih strojeva, vozila i transportnih sredstava

Telekomunikacijski servisi:
• Održavanje telekomunikacijskih uređaja
• Održavanje uređaja za radijske komunikacije
• Održavanje sustava veze na svim lokacijama u Republici Hrvatskoj
• Projektiranje, postavljanje i održavanje LAN mreža
• Opremanje benzinskih postaja sustavima video nadzora, protuprovale, razglasa i telefonije

Građevinskom uslugom ne mogu se smatrati svi radovi kojima se povećava vrijednost dugotrajne imovine kupca. Naime, člankom 152. stavkom 1. Pravilnika propisano je što se osobito smatra građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja tih građevina.
 Ako se održavanje radi na opremi koja je sastavni dio objekta, odnosno nepokretna imovina tada se može primijeniti prijenos porezne obveze propisan člankom 75. stavkom 3. Zakona.
 Održavanje strojeva i opreme koji se koriste prilikom izgradnje građevina ne smatra se uslugama iz članka 75. stavka 3. Zakona na koje se može primijeniti prijenos porezne obveze.

Napominjemo da u mnogim slučajevima treba utvrditi radi li se u konkretnom slučaju o građevinskoj usluzi ili ne te može li se primijeniti prijenos porezne obveze.

20. Odnose li se odredbe članka 75. stavka 3. Zakona i 152. Pravilnika na sve usluge obavljene na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, elektroničkoj komunikacijskoj mreži i opremi čiji pojmovi su definirani Zakonom o elektroničkim komunikacijama? U ovom slučaju radi se o širokom spektru radova: od složene izgradnje infrastrukture poput izgradnje kabelske kanalizacije, antenskih stupova, baznih stanica sa pripadajućom opremom, složenih i jednostavnih klimatizacijskih sustava i slično do jednostavnijih zahvata na mreži poput postavljanja satelitskih antena za prijam signala, provođenja i popravka kablova i žica i slično.

Člankom 2. točkama 7., 8. i 9. Zakonom o elektroničkim komunikacijama propisano je sljedeće:
 elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, što omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose,
 elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče,
 elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Na usluge obavljene na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi, elektroničkoj komunikacijskoj mreži i opremi može se primijeniti prijenos porezne obveze u smislu članka 75. stavka 3. Zakona i članka 152. stavka 1. Pravilnika, ako je ta elektronička komunikacijska infrastruktura, elektronička komunikacijska mreža i oprema dio građevine odnosno nepokretne imovine.

21. Da li se javnobilježničke usluge smatraju uslugama iz članka 24. Zakona?

Prema članku 24. stavku 1. točki c) Zakona mjestom obavljanja usluga konzultanata, inženjera, odvjetnika, računovođa, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja, osobi koja nije porezni obveznik i koja ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije smatra se mjesto gdje taj primatelj usluga ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. Navedeno se primjenjuje i na javnobilježničke usluge.

22. Može li porezni obveznik čija je osnovna djelatnost nadzor nad gradnjom i inženjerske usluge vezane za građevinarstvo, za usluge koje su navode u nastavku primjenjivati prijenos porezne obveze?

- Usluga vođenja projekta izgradnje građevinskog objekta
- Usluga savjetovanja na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge FIDIC inženjera na projektu izgradnje građevinskog objekta ( radi se o posebnom ugovoru za konzultantsku uslugu i uslugu nadzora na projektu izgradnje građevinskog objekta koju isporučuje tim inženjera : voditelj tima i ostali stručnjaci / nadzorni inženjeri )
- Usluge geomehaničkih istražnih radova i izrade geotehničkog elaborata
- Usluge kontrolnih ispitivanja i tehnološkog nadzora
- Usluge upravljanja građevnom ugovornom dokumentacijom na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge praćenja usklađenosti, monitoringa na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge upravljanja troškovima i financijske kontrole na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge koordinatora zaštite na radu na projektu izgradnje građevinskog objekta
- Usluge pripreme i evaluacije natječajne dokumentacije za izgradnju građevinskog objekta
- Usluge energetskog pregleda građevine
- Usluge energetskog certificiranja građevine
- Geodetske usluge i usluge geodetskog nadzora
- Usluge vještačenja koja se odnose na građevinske objekte.
- Ostale konzultantske usluge iz područja graditeljstva

Na navedene usluge primjenjuje se prijenos porezne obveze u skladu s člankom 75. stavkom 3. Zakona. Međutim, napominjemo da se na usluge energetskog pregleda građevine i ne usluge energetskog certificiranja građevine prijenos porezne obveze primjenjuje samo ako se te usluge obavljaju u sklopu gradnje građevinskog objekta, a ne naknadno za stare građevinske objekte.

Izvor: Porezna uprava