U Narodnim novinama broj 71 / 2015 od 29. lipnja 2015. objavljeni je novi Stečajni zakon koji stupa na snagu 01.09.2015.

Predstečaj i stečaj firmi će se odvijati na sudu, a FINA će u predstečajnom postupku imati samo ulogu tehničke pomoći sudovima. Po novom zakonu Fina je obvezna pokrenuti stečaj svake tvrtke čiji su računi blokirani dulje od 120 dana, i to u roku od osam dana. Tvrtkama koje imaju makar jednu zaposlenu osobu, 120 dana blokade do otvaranja stečaja počinje se brojiti od stupanja novog stečajnog zakona na snagu.Za pokretanje stečaja uz blokadu koja je od 120 dana, bit će dovoljna i činjenica da tvrtka tri mjeseca uzastopno nije isplatila plaće radnicima.

Predstečajni postupak moći će pokrenuti i vjerovnici ako se s time složi dužnik, a predstečaj je moguć za poduzeća koja nemaju uvjeta za stečaj te ga nagodbom s vjerovnicima žele izbjeći. Novim zakonom uređuje se i prodaja imovine u stečaju u najviše pet krugova koji se moraju odviti u roku od godine dana. Zakon propisuje da se cijena iz prvog kruga ruši na tri četvrtine u drugom, na polovicu u trećem, na jednu četvrtinu u četvrtom krugu te u petom cijema može biti jednu kunu ili više.

Za pokretanje stečaja odgovornima se, osim direktora, smatraju i članovi Nadzornih odbora ili vlasnici, kojima Fina, kad pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja ako ga sami nisu pokrenuli.

Posebnu pažnju obratite u radu s Vašim partnerima, jer u slučaju da FINA nad njima pokrene stečaj po službenoj dužnosti, vjerojatno nećete moći naplatiti svoja potraživanja, bez obzira i ako imate sredstva osiguranja plaćanja. Država bi trebala po službenoj dužnosti pokrenuti gotovo 15 tisuća stečajeva tvrtki koje nemaju nijednog zaposlenog i u dugotrajnoj su blokadi računa, a do proljeća 2016. u takav bi stečaj trebala poslati ukupno 19.000 tvrtki sa 8838 zaposlenih, koje su dužne 19,8 milijardi kuna.

U prvom valu u stečaj će blokirane tvrtke bez ijednog zaposlenog, čija su ukupna dugovanja 14,8 milijardi kuna, a nakon što se one počiste, i sve nove koje za 120 dana ne uspiju odblokirati svoj račun. ... Fina će imati rok od osam dana da pokrene stečaj nad tvrtkom koja je u blokadi dulje od 120 dana. Predujam od 20 tisuća kuna i još tisuću za stečajni fond naplatit će se od direktora, članova nadzornog odbora ili osnivača tvrtke, ako treba i iz njihove privatne imovine.

Imena blokiranih tvrtki bit će javno objavljena na mrežnoj stranici sudova, zajedno s osnovnim podacima o njihovim vlasnicima i svim postupcima koji će se voditi u okviru stečaja, uključujući iznos naknade za stečajnog upravitelja.

Više na linku http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_06_71_1365.html.

Što se sve danas očekuje od knjigovođe?

Knjigovođa treba biti stručna osoba koja osim o knjigovodstvu i porezima, zna sve i o radnom pravu, zaštiti na radu, trgovini, carinama, trošarinama, sanitarnim uvjetima, tehničkim uvjetima itd... Treba biti na raspolaganju klijentima 24/7/365. Cijena knjigovodstvenih usluga mora biti minimalna bez posebnih doplata za telefonske konzultacije, pozive i rad van radnog vremena ili bilo kakvu drugu uslugu. Nekim korisnicima knjigovođe rade čak i ugovore, iako će se svi odvjetnici složiti da je to nadripisarstvo koje je sankcionirano. Nitko ne razmišlja o mogućim posljedicama takvih nestručno sastavljenih ugovora u slučaju sudskih sporova.

Istovremeno se od direktora financija po većim tvrtkama ne očekuju usluge toga tipa. Tamo se podrazumijeva da će ugovore raditi pravna služba ili u vanjski odvjetnički ured, po mogućnosti specijaliziran upravo za specifično područje iz domene ugovora o kojem se radi.

Danas postoje studiji poslovne administracije - ali oni ne daju niti djelić znanja koje su u konačnici od toga voditelja administracije ili knjigovodstva očekuje. Isto tako i studiji ekonomije daju podlogu iz svega i svačega, ali najmanje iz financija i računovodstva, te gore navedenih područja. Ukoliko knjigovođa zaista nakon formalnog obrazovanja dodatno ulaže u znanje iz svih tih područja, postavlja se pitanje - koliko bi ta usluga trebala koštati?

Odakle ovakva definicija svemogućeg knjigovođe?

Pa od službenika po razno raznim državnim ili lokalnim upravama. Za svako pitanje koje im netko uputi, a tiče se njihove domene u koju bi trebali biti upućeni, prvo slijedi protupitanje "Tko Vam je knjigovođa?", nakon toga slijedi odgovor "Pitajte svog knjigovođu".

Po navedenoj definiciji knjigovođa se osim u računovodstveno/financijski dio, treba razumjeti do detalja u poslovanje svih svojih klijenata, bili oni trgovci, majstori, odvjetnici ili liječnici. Valjda po onoj "nisam ginekolog, ali mogu pogledati".

Svjedoci smo kako se naša Vlada i ministarstva trude pokazati koliko rade i kako su učinkoviti. U svoje uspjehe redovito ubrajaju koliko su novih zakona i propisa donijeli, ili kako su uveli neke nove obrasce i kako su neki od propisa uskladili sa propisima EU.
U zadnje vrijeme, valjda i sami primjećuju da je previše izmjena i dopuna zakona i pravilnika, a za sve izmjene i dopune krivo je usklađenje sa odredbama EU. Isto tako zakonodavac se trudi donijeti sve kompliciranije i detaljnije propise, kako bi sve funkcioniralo samo od sebe tj. da sve radnje moraju poduzeti oni na koje se zakon odnosi, kako službenici ne bi imali dodatnog posla.

Međutim, brzina donošenja novih propisa, njihova nedorečenost i kompliciranost, te troškovi koji nastaju pridržavanjem istih, doveli su do toga da postaje gotovo nemoguće usklađivati svoje poslovanje sa sviim aktualnim i novim propisima.

To je dovelo do toga da je malim poduzetnicima gotovo nemoguće ispoštivati sve propise. Obzirom da su svjesni toga, i da su sigurni da će im inspekcije u nadzorima sigurno pronaći neku grešku, neki odustaju od sizifovog ulaganja energije i truda u konstantne prilagodbe poslovanja novim propisima.
Svjesno zauzimaju stav "obzirom da će mi u slučaju kontrole sigurno nešto pronaći" onda mi je tako svejedno da li radim u skladu sa najnovijim propisima i u ovo sada neću ulagati energiju i vrijeme.

Brojni su stručnjaci, komore itd.. upozoravali Vladu da je poslovanje u RH prekomplicirano i da to odbija strane investitore, ali Vlada očito mora opravdati postojanje brojnih službi, agencija i na kraju sebe, te ne posustaje u uvođenju dodatnih pravila.

U novije vrijeme omogućeno je osnivanje tvrtki za svega par stotina kuna. Te mlade tvrtke sigurno nemaju sredstva za stalni angažman pravnika koji će pratiti propise. Ne odnose se sve izmjene na knjigovodstvene propise, o kojima svoje klijente informira knjigovodstvo.
Izmjene se konstantno događaju i u području radnog prava, zaštite na radu, zakona o trgovini i mnogim drugim područjima poslovanja, koje sam poduzetnik ne stiže pratiti.

U ponudi je poplava raznih seminara koji poduzetnicima nude edukaciju iz tih tema. No kada bi poduzetnik pohađao sve te edukacije, preostalo vrijeme za konretan rad u djelatnosti bilo bi zanemarivo. Alternativa je predbilježba na razne newslettere.

Naravno da oni koji su preskočili "dolinu smrti" kako se u poslovnom svijetu nazivaju prve godine poslovanja, prebacuju dio obveza na zaposlenike, te se mogu više posvetiti praćenju zakonodavnog okvira poslovanja u određenoj djelatnosti.

I njima svakako treba "skinuti kapu".

Donesen je novi Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine br: 43/15.) koji je stupio na snagu 25.04.2015., te čl. 20. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br: 71/14., 118/14. i 154/14.) i Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine br: 112/14.), konačno definiran način obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca. Do izalaska ovog pravilnika, večina poduzeća je rješavala vođenje poslova zašite na radu  sukladno Ugovoru sa ovlaštenim poduzećima. Nažalost – ta mogućnost je sada ukinuta, te je propisano da u svakom poduzeću mora biti osoba osposobljena za vođenje poslova zaštite na radu I. ili II. stupnja a ovisno o broju zaposlenih. Ta osoba može biti ili direktor ili neka druga osoba koja je zaposlena u poduzeću.

Krajnji rok za usklađenje sukladno navedenim Pravilnicima i Zakonu o zaštiti na radu je 02.07.2015.godine. Predviđena kazna za neispunjavanje navedenog uvjeta, a sukladno članku 98. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br: 71/14., 118/14. i 154/14.) je 30.000,00 kuna.

U firmama do 49 radnika, trebat biti najmanje jedan Stručnjaka zaštite na radu I. stupnja.

Stručnjak zaštite na radu I. stupnjaje osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu i koja je ili položila opći dio stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava, ili posjeduje rješenje o položenom specijalističkom ispitu iz područja zaštite na radu kod obrazovne Ustanove.

Opći dio ispita za stručnjaka zaštite na radu kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava, naplaćuje se 800,00 kn po polazniku, ali se za ispite morate sami pripremiti.

Moguće je obuku za Stručnjaka zaštite na radu I stupnja obaviti i kod privatnih ustanova, ali je onda cijena nešto veća. Prije odabira neke ustanove za ovu edukaciju obavezno se informirajte o cijenama edukacije i kod drugih jer su veoma različite u rasponu od 1.500 do 3.500 kn.