Vezano za pitanje izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka ostvarenog u Republici Austriji - do pojave dvostrukog oporezivanja teško da može doći, obzirom da će Republika Hrvatska, kao država rezidentnosti, prilikom utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak, izvršiti uračunavanje poreza plaćenog u Republici Austriji u tuzemni porez na dohodak. Dakle, uračunavanjem već plaćenog poreza u Republici Austriji, temeljem potvrda o plaćenom porezu koje izdaje porezno tijelo Republike Austrije - izvršiti će se izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, obzirom da se u Hrvatskoj plaća eventualna razlika, ukoliko postoji.
Člankom 6. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak propisano je da oporezivi dohodak rezidenta čini dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak iz članka 5. toga Zakona, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka). Dakle, uzimajući u obzir članak 6. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak, nepobitno je da hrvatski porezni rezidenti imaju obvezu prijaviti Poreznoj upravi Republike Hrvatske sav dohodak koji su ostvarili u Republici Hrvatskoj, Republici Austriji i bilo kojoj drugoj državi u svijetu.

Porezna uprava poziva građane na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka.
Građani, rezidenti Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH), koji su ostvarili inozemne primitke (plaću, mirovinu, primitke od obrta, imovine i imovinskih prava, kapitala ili druge primitke) u ovoj ili ranijim godinama, a do sada ih nisu prijavili Poreznoj upravi mogu to učiniti dobrovoljno prije zaprimanja službenog poziva.

Inozemni primitak je obvezno prijaviti u RH i kada je u inozemstvu porez već plaćen, a plaćeni porez uračunat će se u poreznu obvezu. Pri utvrđivanju oporezivosti ostvarenog inozemnog primitka odredbe međunarodnih ugovora koji su na snazi imaju prednost pred odredbama tuzemnih propisa. Iznimno, građani koji ostvaruju samo mirovinu iz: Kanade, Kine, Luksemburga, Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina istu u ovom postupku nemaju obvezu prijaviti, već će Porezna uprava za njih izvršiti automatsku prijavu sukladno službenim informacijama zaprimljenim međunarodnom razmjenom podataka.

Građani koji dobrovoljno prijave inozemne primitke bit će oslobođeni od kamata i prekršaja na nepravodobno plaćanje poreza i doprinosa te će se pri njihovom oporezivanju, bez obzira na razdoblje u kojem su primici ostvareni, primijeniti trenutno važeći propisi, a koji su znatno povoljniji:

1. uvećani osobni odbitci uz niže stope poreza na dohodak (10%, 20%, 30%) te prošireni porezni razred za primjenu stope od 20% (do 360.000,00 kn),
2. umanjenje porezne obveze za 50% za umirovljenike po osnovi mirovine,
3. umanjenje porezne obveze za 50% za potpomognuta područja I. skupine i Grad Vukovar,
4. umanjenje porezne obveze za mlade po osnovi dohotka od nesamostalnog rada na dio porezne osnovice na koju se plaća porez po stopi od 20% (do 25 godina života za 100%, od 26 do 30 godina života za 50%) te
5. uz ukinuto oporezivanje dohotka od osiguranja.​

Rezidentom RH osobito će se smatrati porezni obveznik koji u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište, odnosno:

• stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine ili ako mu je u RH i prebivalište uže obitelji.
• ako se u RH pretežno zadržava i iz nje pretežno odlazi na rad ili na obavljanje djelatnosti​

​Napominjemo kako prebivalište i uobičajeno boravište u porezne svrhe ne mora biti jednako prebivalištu i uobičajenom boravištu koje utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova.

• ​u RH ima uže osobne i gospodarske odnose odnosno središte životnih interesa.​​

Inozemne primitke ostvarene u ranijim razdobljima građani, rezidenti RH, mogu dobrovoljno prijaviti na obrascu „Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka“ (dalje u tekstu: Dobrovoljna prijava) putem sustava ePorezna, putem pošte ili osobnim dolaskom u nadležnu Ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Za dodatne upute građanima je dostupan Pozivni centar Porezne uprave​. U Dobrovoljnoj prijavi potrebno je iskazati primitke pojedinačno po godini, državama izvora prema Šifarniku država i različitim vrstama primitaka prema Šifarniku INO-DOH. Podaci vezani uz inozemne primitke iskazuju se u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan 31. prosinca godine u kojoj su isti ostvareni.

Uz Dobrovoljnu prijavu porezni obveznik trebao bi priložiti dokumentaciju o isplaćenom primitku i potvrdu inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu. Međutim ako istom ne raspolaže, a podaci koje dostavlja istovjetni su podacima kojima raspolaže Porezna uprava, od obveznika se neće tražiti dodatna dokumentacija. Ukoliko je za provedbu postupka potrebna dodatna dokumentacija ili dodatni obrazac, Porezna uprava će isto zatražiti od poreznog obveznika po zaprimanju Dobrovoljne prijave.

Ovisno o vrsti primitka te statusu u obveznim osiguranjima i osnovi osiguranja poreznog obveznika u trenutku Dobrovoljne prijave, poreznom obvezniku utvrdit će se obveza plaćanja doprinosa. Obveza doprinosa neće se utvrditi poreznom obvezniku koji u trenutku dobrovoljne prijave ima uređen status u drugoj državi EU ili državi s kojom je na snazi međudržavni ugovor o socijalnoj sigurnosti. Ukoliko su doprinosi za inozemni primitak koji se dobrovoljno prijavljuje plaćeni u inozemstvu, isti će se priznati kao izdaci o čemu je potrebno dostaviti potvrdu.​​​

https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/Dobrovoljna-prijava-inozemnih-primitaka.aspx​​

Moguće je zatražiti popunjavanje navedenih prijava, isključivo putem obrasca (ne telefonski) koji se nalazi na https://www.virtualni-ured.net/kontakt.html
Popunjavanje prijava ovisi o tome imate li prethodno uredno kompletiranu nižu dokumentaciju, te o trenutnoj vremenskoj raspoloživosti naših djelatnika.

• potvrda austrijskog nadležnog tijela o plaćenom porezu na dohodak u Republici Austriji
• upisane uzdržavane članove uže obitelji i djecu na PK karticu
• možebitnu potvrdu o invalidnosti, danim darovanjima
  

Više informacija možete pronaći u nižem članku ili se obratiti na brojeve telefona RRiF savjetnika sa linka https://www.rrif.hr/plus/

Porezni tretman dohotka koje hrvatski porezni rezidenti ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti obrta (Gewerbe - 24-satne skrbi / njege starijih osoba i osoba s invaliditetom) u Republici Austriji)

Više možete pročitati i u nižem radu Metode za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u sustavu poreza na dohoda.

https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2012/11/cipek-uljanic.pdf

Od 01.01.2022 godine su na snagu stupile izmejene stopa prireza za neke gradove i ooćine:

U Narodnim novinama broj 127/2021 objavljena je Uredba o visini minimalne plaće, te za 2022 godinu minimalna bruto I plaća radnika iznosi 4.687,50 kuna, za puno radno vrijeme (za pojedine djelatnosti npr. graditeljstvo, na snazi su posebni propisi te drugačije min. plaće).

Objavljena je i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2022. god.

Prema novim odredbama Zakona o doprinosima (čl. 21. st. 2.) mjesečna osnovica za obračun  doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65, odnosno za članove uprave, direktore i upravitelje zadruga od 01.01.2022. godine ne može biti niža od 6.199,05 kn bez obzira na puno ili nepuno radno vrijeme. Član uprave/direktor na HZMO treba biti prijavljen u tom statusu.

U pojedinim kolektivnim ugovorima (npr. za graditeljstvo), regulirane su drugačije minimalne plaće ovisno o radnim mjestima te mnoge druge dodatne obaveze ili prava, primjer https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_08_93_1778.html

U Narodnim Novinama 144/21 je objavljen pročišćeni tekst novog Zakona o Hrvatskoj gospodarsoj komori. Zakon stupa na snagu 04.01.2022 godine.
Najvažnije izmjene Zakona su vezane uz plaćanje članarine za HGK.

Tako su novim Izmjenama Zakona, od plaćanja članarine izuzete tvrtke koje ne prelaze 2 od navedena 3 kriterija:
− ukupna aktiva: 7.500.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 15.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 50.

Tvrtke koje zadovoljavaju dva od tri navedena kriterija će i dalje morati plaćati članarinu HGK prema odluci koju donese skupština HGK.