Log in
Valdez

Valdez

Oporezivanje manjkova robe

Porezna uprava je izdala naputak za izradu konačnog obračuna PDV-a. Iz naputka izdvajamo dio koji se odnosi na oporezivanje PDV-om manjkova robe na inventuri i trećenja odgovorne osobe za nastali manjak:3.1. Oporezivanje manjka   Oporezivanje manjka temelji se na odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 3. Zakona te članka 26. stavka 2. Pravilnika.   Člankom 26. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.   Prema odredbi članka 26. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.   Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 26. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.   3.2. Porezna osnovica kod manjkova   Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u članku 33. stavku 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 7. stavka 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke. Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara obzirom da je člankom 33. stavkom 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.  Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke.   Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 26. stavka 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.   Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju.Cijeli članak možete pronaći na ovoj poveznici.

Pregled najvažnijih izmjena zakona od 01.01.2015

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Mjesto oporezivanja elektroničkih usluga, telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i TV emitiranja koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici

Radi usklađivanja sa Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 1. siječnja 2015. propisuje se uvođenje posebnog postupka oporezivanja za isporučitelje navedenih usluga sa sjedištem u EU i izvan Europske unije, odnosno bit će propisan način prijave za taj postupak, podnošenja prijava PDV-a, plaćanje PDV-a te isključenje iz navedenog postupka, odnosno zabrana primjene.

2. Ukidanje obveze podnošenja konačnog obračuna PDV-a (PDV-K)

Porezni obveznici za 2014. godinu trebaju podnijeti konačni obračun PDV-a do 28. veljače 2015. godine. Međutim od 1. siječnja 2015. godine ukida se obveza podnošenja konačnog obračuna PDV-a, što znači da porezni obveznik primjerice za 2015. godinu neće podnijeti konačni obračun PDV-a, već će umjesto u konačnom obračunu PDV-a (obrazac PDV-K), usklađenja i ispravke za tu godinu iskazati u novoj prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja te kalendarske godine (prijava za prosinac ili četvrto tromjesečje).

3. Postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama

Svi porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a mogu sami odlučiti hoće li ili ne primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Stoga svi porezni obveznici neovisno o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit koji su u 2014. godini ostvarili isporuke u vrijednosti koja nije veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a mogu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 20. siječnja 2015. godine dostaviti izjavu da žele primjenjivati postupak prema naplaćenim naknadama ili redovni postupak prema obavljenim isporukama. Ako ti porezni obveznici ne dostave pisanu izjavu o promjeni načina obračuna PDV-a smatrat će se da i do 1. siječnja 2015. primjenjuju postupak obračuna PDV-a koji su primjenjivali u 2014. godini. 

4. Obveza ispravka pretporeza za zalihe dobara

Osim ispravka pretporeza za gospodarska dobra, propisuje se i ispravak pretporeza za zalihe dobara u slučaju prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike i obrnuto. Ispravak odbitka pretporeza porezni obveznik iskazat će u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike i obrnuto. Zalihama dobara smatrat će se zalihe u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

5. Proširenje odredbi o odgovornosti poreznog obveznika u cilju zaštite državnog proračuna kada će porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu biti odgovoran za plaćanje PDV-a

Odredba o odgovornosti poreznog obveznika dodatno se proširuje u cilju sprječavanja prijevara i zaštite državnog proračuna na način da se jamcem platcem proglašava i porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da s takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. U tim slučajevima Porezna uprava obavijestit će poreznog obveznika koji sudjeluje u takvim transakcijama o tim okolnostima i njegovoj odgovornosti za plaćanje PDV-a. Od dana primitka takve obavijesti Porezna uprava smatrat će da je porezni obveznik znao ili morao znati da takvim transakcijama sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. Propisuje se i da će porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovarati za plaćanje PDV-a ako račun nije izdan (a trebao je biti) ili je u njemu netočno obračunan PDV te ako poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u ugovorenom roku ili u roku propisanom posebnim propisom od dana izdavanja računa. Na ovaj način Porezna uprava proglasit će odgovornim za plaćanje PDV-a osobu koja je koristila pravo na pretporez, a koja istovremeno račun koji sadržava navedeni pretporez nije platila dobavljaču.

6. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja

Suspendiranje se propisuje u cilju brzog reagiranja kod sumnje na moguće porezne prijevare osobito na međunarodnoj razini. Suspendiranjem PDV identifikacijski broj se ne ukida, već u razdoblju suspenzije neće viti valjan. Porezna uprava obavijestit će poreznog obveznika o suspendiranju PDV identifikacijskog broja. Porezna uprava suspendirat će poreznom obvezniku PDV identifikacijski broj osobito kada:

- ne podnese prijavu PDV-a za 3 uzastopna razdoblja oporezivanja,

- za 3 uzastopna razdoblja oporezivanja ne plati PDV iskazan u prijavama PDV-a,

- 2 uzastopna puta ne odaziva se na pisane pozive Porezne uprave,

- nema otvoren poslovni račun u banci,

- nije dostavio kontakt podatke,

- sudjeluje u poslovnim transakcijama sa poreznim obveznicima koji su već sudjelovali u prijevarama. - postoji sumnja da sudjeluje u poreznim prijevarama.

7. Definicija građevinskog zemljišta i prvog nastanjenja te rekonstruiranih građevina

Od 1. siječnja 2015. PDV-om će se oporezivati i isporuke građevinskog zemljišta, stoga se građevinskim zemljištem smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje odnosno građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. Prvim nastanjenjem smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu što porezni obvezni dokazuje jednim od sljedećih dokumenata:

a) dokumentom nadležnog tijela o prebivalištu ili uobičajenom boravištu,

b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevina odnosno njezini dijelovi stavljaju u uporabu,

c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se dokazuje korištenje nekretnine i njezinih dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električne energije, vode i slično, Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokazati jednim od dokumenata koji su navedeni u točki a), b) ili c) datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve isporuke.

Ako su troškovi rekonstrukcije korištenih, odnosno nastanjenih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze u prethodne dvije godine prije dana isporuke veći od 50% prodajne cijene, takva isporuka je oporeziva PDV-om. Rekonstrukcijom građevine smatra se izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se mijenja građevina u odnosu na stanje prije rekonstrukcije kao što su dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine i slično, odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove.

8. Snižena stopa za lijekove

Od 1. siječnja 2015. sniženom stopom PDV-a 5% oporezuju se svi lijekovi koji se izdaju na liječnički recept prema odobrenju nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode prema posebnim propisima. Navedenim lijekovima smatraju se i lijekovi sa Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

9. Novi obrasci

Propisuju se novi obrasci i to:

a) Prijava PDV-a (Obrazac PDV)

b) Prijava isporuka dobara u druge države članice Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63 (Obrazac - PZ 42 i 63)

d) Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO).

d) Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO).

Oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomate u RH

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a i trošarina za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije bit će propisano u kojim slučajevima diplomati ostvaruju izravno oslobođenje od plaćanje PDV-a, a u kojima će se oslobođenje ostvarivati putem povrata PDV-a.

POREZ NA DOHODAK

  •  Izmjene s primjenom od 01.01.2015.:
  • povećanje mjesečnog osnovnog osobnog odbitka s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn i osobnog odbitka umirovljenika s 3.400,00 kn na 3.800,00 kn te izmjena poreznih razreda (primjena: isplaćene plaće i mirovine od 1.1.2015.):
 mjesečna porezna osnovica  stopa 
  do 2.200,00 kn   12%

  od 2.200,00 do 13.200,00 kn

 (na idućih 11.000,00 kn)

 25%
 Iznad 13.200,00 kn  40%

• povećanje mjesečnog osnovnog osobnog odbitka za porezne obveznike s potpomognutih područja i područja Grada Vukovara (korištenje u poreznoj prijavi za 2015. koja se podnosi u 2016.):

- I. skupina potpomognutih područja i grad Vukovar - s 3.200,00 kn na 3.500,00 kn

- II. skupina potpomognutih područja - s 2.700,00 kuna na 3.000,00 kuna

• oporezivanje kamata u okviru dohotka od kapitala - stopa 12% - mogućnost uključivanja u godišnju poreznu prijavu. Kamate obračunate do 31.12.2014. bez obzira kada se isplaćuju ili pripisuju ne oporezuju se

• mogućnost uključivanja primitaka po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine

• promjena načina oporezivanja primitaka ostvarenih pri otuđenju otpada - oporezivanje u okviru dohotka od imovine po stopi 12%. Ne oporezuje se otuđenje ambalažnog otpada i otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija za zaštitu okoliša

• promjena načina oporezivanja primitaka utvrđenih kao razlika vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njeno stjecanje - drugi dohodak - stopa 40%, bez mogućnosti podnošenja porezne prijave – primjena: na postupke započete od 1. siječnja 2015.

•uvođenje posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak koji se odnosi na porezne obveznike koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave (uz propisana izuzeća) te na porezne obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem ostvarili pravo na povrat. Porezna uprava preuzima obvezu izračuna godišnjeg poreza na dohodak (porezni obveznici ne moraju sami podnositi porezne prijave) – primjena za porezne prijave 2015. u 2016.

• ukidanje olakšice za dividende i udjele u dobiti do ukupno 12.000,00 kuna (primjena: za porezne prijave u 2015. koje se podnose u 2016; u poreznim prijavama za 2014. koje se podnose do kraja veljače olakšica se i dalje priznaje)

• uvođenje mogućnosti neoporezivanja isplate stipendija studentima na poslijediplomskim studijima. Pravilnikom se propisuju uvjeti, neoporezivi iznosi te način isplate i izvješća koja se primjenjuju na istovjetan način kao i za redovite studente

• uvođenje mogućnosti neoporezivanja dohotka na primitke (osim primitaka koji se smatraju oporezivim dohotkom), koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima ukoliko se isplaćuju iz proračuna Europske unije ili zaklada, fundacija i ostalih institucija odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenih na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa. Pravilnikom se propisuje neoporezivanje primitaka za pokriće troškova na način propisan za programe mobilnosti

• uvođenje mogućnosti neoporezivanja dohotka na primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila

• proširivanje uzdržavanih članova uže obitelji, u svrhe korištenja osobnog odbitka na: izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera poreznog obveznika, roditelje izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, bivše izvanbračne drugove, odnosno životne partnere i neformalne životne partnere za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje te propisivanje uvjeta kojima se dokazuje status navedenih članova

• promjene isplate primitaka po osnovi naknade za rad u svezi s izborom čije je održavanje propisano posebnim zakonom, ako se isplaćuje do 1.600,00 kuna po održanom izboru, na način da se mogu isplatiti fizičkim osobama, osim na žiro račun, i na tekući račun kod banke.

• ukida se odredba kojom bi se od 1. siječnja 2015. sve isplate iz proračuna obavljale na račune

• propisuje se da se u darovanja na temelju kojih porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak mogu uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu u humanitarne, socijalne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima o čemu je porezni obveznik dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju sukladno propisima o poljoprivredi

• mijenjaju se i sastavni su dio Pravilnika: prilog UPO za 2014.g. te Obrazac JOPPD

• Promjene Obrasca JOPPD odnose se na izmjene stranica A i stranica B te na:

- pojednostavljeno iskazivanje podataka o neoporezivim primicima vezanim uz službena putovanja,

- propisuje se rok za podnošenje Obrasca JOPPD u slučaju isplata plaća po sudskim presudama, - onemogućava se unos više mjeseci kod isplata zaostalih plaća,

- više se neće morati iskazivati:

- naknade prijevoza i noćenja za učenike koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama, izletima, ekskurzijama i drugim odgojno obrazovnim aktivnostima koje su isključivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa,

- naknade isplaćene u visini stvarnih izdataka po osnovi službenih putovanja u vrijeme natjecanja i priprema, koje podmiruju neprofitne organizacije - sportski klubovi i savezi sportašima i drugim osobama u sportu, a koji u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak, odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak

Izmjene s primjenom od 01.01.2016.:

• oporezivanje kapitalnih dobitaka u okviru dohotka od kapitala pri otuđenju financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda stečenih od 1. siječnja 2016. pri čemu su predmet oporezivanja realizirani kapitalni dobici ostvareni stjecanjem i otuđenjem unutar 3 godine. Predujmovi poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka plaćaju se u roku 8 dana od dana ostvarivanja primitaka na svaki pojedinačno ostvareni primitak po stopi od 12% bez priznavanja osobnog odbitka. Za porezne obveznike tu obvezu mogu preuzeti osobe koje raspolažu financijskom imovinom poreznog obveznika. Propisuje se sadržaj evidencije istovrsne financijske imovine po metodi uzastopnih cijena (FIFO) te se donosi novi obrazac KD-G, odnosno „Izvješće o ostvarenim kapitalnim gubicima u _______ godini", koji se podnosi zbog ostvarivanja prava na kapitalne gubitke, a sastavni je dio Pravilnika

• propisuje se način utvrđivanja predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje i plaća na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak, a vrijede do podnošenja porezne prijave za slijedeće porezno razdoblje, pod uvjetom da u tijeku poreznog razdoblja, nije došlo do izmjene visine predujmova

 

IGRE NA SREĆU

Zakon o izmjeni Zakona o igrama na sreću (Narodne novine, broj 143/14)

- izmijenjen je članak 52. stavak 2. Zakona koji regulira porez na dobitke od igara klađenja na način da se propisuje oporezivanje dosada neoporezivih dobitaka od igara klađenja u iznosu do 750,00 kn stopom od 10%, odnosno oporezivanje svih dobitaka od igara klađenja ostvarenih u iznosu do 10.000,00 kn po stopi od 10%.

- sukladno navedenom, članak 52. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Porez na dobitke plaća se po stopi od 10% na dobitke do 10.000,00 kuna, po stopi od 15% na dobitke iznad 10.000,00 kuna do 30.000,00 kuna, po stopi od 20% na dobitke iznad 30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna te po stopi od 30% na dobitke iznad 500.000,00 kuna."

- predmetna zakonska izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2015.

Prijedlog Pravilnika o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću

U tijeku je izrada novog Pravilnika o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću, te se predviđa njegovo donošenje početkom siječnja 2015. godine.

KLJUČNE NOVINE U PRAVILNIKU:

- vezano uz predmetnu izmjenu Zakona propisuje se novi sadržaj obrasca Konačno mjesečno izvješće o obračunanom i uplaćenom porezu na dobitke od priređivanja igara klađenja, - u cilju brže i jednostavnije komunikacije poreznih obveznika s Ministarstvom financija, propisuje se obvezna dostava elektroničkim putem (korištenjem sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna):

a) mjesečnih obrazaca za priređivanje lutrijskih igara, igara u casinima, igara klađenja i igara na automatima

b) obrazaca za obračun godišnje naknade od priređivanja igara u casinima, igara klađenja i igara na automatima.

Priređivači igara na sreću obvezni su navedene mjesečne obrasce dostavljati putem elektroničkog servisa ePorezna od 1. veljače 2015. godine (mjesečna izvješća za siječanj 2015.).

 

DOPRINOSI

1. Oslobođenje obveza doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme

Poslodavci koji od 1. siječnja 2015. i nadalje sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života bit će za tu osobu oslobođeni od obveze obračunavanja i plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju do 5 godina. Radi ostvarivanja prava na „olakšicu“ poslodavcima neće biti propisani nikakvi dodatni uvjeti, osim ograničenja propisanog Zakonom o doprinosima, a to je da se ne može koristiti olakšica za osobu s kojom je poslodavac prethodno imao ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme.

2. Promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa samostalnim obveznicima doprinosa

Osiguranicima po osnovama obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga i to:

−osiguranici po osnovi djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,

− osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja,

− osiguranici po osnovi športaš

, − osiguranici po osnovi djelatnost poljoprivrede i šumarstva,

− osiguranici po osnovi ostale samostalne djelatnosti,

− osiguranici po osnovi djelatnosti slobodnog zanimanja: medicinske sestre, zubotehničara, fizioterapeuta, filmskog radnika, novinara i predstavnika obiteljskog doma,

obveza doprinosa, te mjesečna osnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu će se utvrđivati kao i do sada, odnosno rješenjem Porezne uprave.

Osobe koje će u 2016. godini biti osigurane po tim osnovama će obvezu doprinosa za razdoblje osiguranja od 1. siječnja 2016. godine pa nadalje biti dužne same obračunavati i o tome podnositi Obrazac JOPPD. Odredbama Pravilnika o porezu na dohodak bit će propisane oznake za iskazivanje obveze doprinosa u Obrascu JOPPD za svaku od kategorija navedenih osoba.

Osiguranicima po osnovi:

− samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez plaćaju prema paušalnom dohotku i to:

  • o djelatnost obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja, o djelatnost poljoprivrede i šumarstva,
  • − djelatnost slobodnog zanimanja i to: novinari, samostalni umjetnici i sportaši – koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku,
  • − član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i izvršni upravitelj zadruge,
  • − svećenik i drugi članovi vjerske zajednice,
  • − zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije,
  • − zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu, zatečenima u osiguranju na dan 1. siječnja 2015. godine, kao i onima koji su to svojstvo stekli tijekom 2015. godine, Porezna uprava će rješenjem utvrditi obvezu doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi. Novost je da se od 1. siječnja 2015. ovim osiguranicima izdaje jedno („trajno“) rješenje koje će vrijediti kroz čitavo razdoblje osiguranja odnosno do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa ili do donošenja novog rješenja.

Za razliku od dosadašnjih rješenja koja su se donosila za pojedino obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) ovo rješenje, s obzirom da se može odnositi i na više poreznih razdoblja, neće sadržavati iznose mjesečne osnovice i doprinosa što ih je obveznik dužan plaćati za određenu godinu, već odredbu o tome da je mjesečna osnovica umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta te da se za svaku godinu provedenu u osiguranju primjenjuje mjesečna osnovica što je za tu godinu objavljuje ministar financija, te naziv doprinosa i stope za obračun doprinosa. Obveze doprinosa utvrđene rješenjem evidentirati će se na OIB – u obveznika kao i do sada.

Za osiguranike po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza doprinosa, te mjesečna osnovica i iznosi doprinosa za 2015. godinu će se utvrđivati kao i do sada, odnosno rješenjem Porezne uprave, koje će se donositi po utvrđenom statusu u osiguranju. Osobama koje će u 2016. godini biti osigurane po tim osnovama obvezu doprinosa za razdoblje osiguranja od 1. siječnja 2016. pa nadalje rješenjem će utvrđivati Porezna uprava, a to će se rješenje donositi po isteku godine na koju se odnosi, odnosno u 2017. godini za 2016. godinu. Do donošenja rješenja ovi osiguranici biti će u obvezi tijekom 2016. godine plaćati predujmove doprinosa.

Osiguranicima po osnovama:

− poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva,

− osiguranik po osnovi poljoprivrede,

− produženo mirovinsko osiguranje,

− osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva,

− osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi,

− član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu,

− stranac,

− član obitelji stranca.

u 2015. godini i u narednim godinama, obveza doprinosa će se utvrđivati kao i do sada, odnosno Porezna uprava će rješenjem utvrđivati mjesečnu osnovicu i iznose doprinosa, a to će se rješenje donositi za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu).

Obveznicima doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od druge djelatnosti sukladno propisima o porezu na dohodak utvrđuju dohodak kao razliku poslovnih primitaka i izdataka ili sukladno propisima o porezu na dobit od druge djelatnosti utvrđuju dobit, te doprinose plaćaju prema godišnjoj osnovici, mijenja se načinu utvrđivanja te obveze, odnosno godišnju osnovicu i iznose doprinosa za 2015 neće rješenjem utvrđivati Porezna uprava, kao što je dosada bio slučaj, već sam porezni obveznici.

Navedeno znači da:

− obveza doprinosa prema godišnjoj osnovici za 2014., koja se ima obračunati u 2015. godini, obračunava se prema propisima važećima za 2014. godinu, odnosno ovu obvezu će rješenjem u 2015. godini utvrditi Porezna uprava,

− obveza doprinosa prema godišnjoj osnovici za 2015., koja se ima obračunati u 2016. godini, obračunava se prema propisima važećima za 2015. godinu, odnosno ovu obvezu će u 2016. godini biti dužni obračunati sami obveznici doprinosa.

Za obveznike koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku zadržao bi se dosadašnji način utvrđivanja obveze doprinosa, pa bi im iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi i nadalje utvrđivala Porezna uprava rješenjem.

2. Usklađenje odredbi Zakona o doprinosima s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Dana 1. siječnja 2015. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 157/2013), kojima se ukida obveza posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji se prema odredbama prijašnjeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, br. 143/2002 i 33/2005) plaćao po stopi od 0,1% ili 0,2%, a uvodi se obveza plaćanja novčane naknade u slučaju neispunjenja kvota propisanih za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Poslodavci – obveznici posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, prema trenutno važećim odredbama Zakona, obvezu doprinosa za zapošljavanje obračunavaju po sniženoj stopi od 1,6% umjesto po stopi od 1,7%. S obzirom da se odredbama posebnog propisa od 1. siječnja 2015. godine ukida obveza posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, odredbe Zakona o doprinosima potrebno je uskladiti s ovim izmjenama, odnosno za sve poslodavce propisati primjenu jedinstvene stope od 1,7% za obračun doprinosa za zapošljavanje.

3. Novi način normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa

Vezano uz postupak provedbe plaćanja doprinosa Vladi Republike Hrvatske je dana ovlast da uredbom može propisati način provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici. U skladu s navedenim ovlaštenjem Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (Narodne novine, br. 49/2012 i 31/2014, u daljnjem tekstu Uredba).

Uredba, od dana stupanja na snagu pa do danas, predstavlja učinkovitu mjeru protiv pokušaja isplate plaće bez plaćanja doprinosa. Uzimajući u obzir važnost Uredbe kao i rezultate koje je njena primjena do sada polučila, ukazala se potreba da se osnovna pitanja koja su do sada bila uređena odredbama Uredbe, urede samim Zakonom o doprinosima, dok će ministru financija biti dana ovlast da određena pitanja podrobnije uredi provedbenim propisom, odnosno Pravilnikom o doprinosima Ovime će se osigurati još efikasniji mehanizmi za sprječavanje isplate plaće bez plaćanja doprinosa, što je bio i osnovni cilj donošenja Uredbe. S obzirom da Uredba prestaje važiti 1. srpnja 2015. odredbe Pravilnika koje se odnese na provedbu plaćanja doprinosa počinju važiti s tim datumom.

4. Brisane su odredbe o zastari prava na pokretanje prekršajnog postupka i zastari prava na naplatu novčanih kazni

Brisanjem ovih odredbi na zastaru prava na pokretanje prekršajnog postupka i zastaru prava na naplatu novčanih kazni primjenjivat će se odredbe Prekršajnog zakona.

5. Oslobođenje obveze doprinosa prema drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

Pitanje obveze doprinosa osobama kojima će, sukladno propisima o porezu na dohodak, biti utvrđen drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, bit će uređeno na način da se u tom slučaju neće utvrđivati obveza doprinosa temeljem koje bi se ostvarivala prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

 

POREZ NA DOBIT

1. Promjena načina oporezivanja – primjena novih kriterija

Mijenjaju se kriteriji prema kojima poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva.

Obveza plaćanja poreza na dobit za 2015. godinu utvrđuje se prema novim kriterijima.

Obveza plaćanja poreza na dobit za 2015. nastaje:

1. ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna,ili

2. ako ispunjava dva od slijedeća tri uvjeta:

- u prethodnom poreznom razdoblju ostvari dohodak veći od 400.000,00 kuna.

- ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna.

- u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika

Zbog izmijenjenih kriterija, fizičkoj osobi, obvezniku poreza na dohodak, koji na dan 31.12.2014. godine utvrdi da je ostvario ukupne primitke, primjerice, 2.900.000,00 kuna neće se utvrditi obveza plaćanja poreza na dobit za 2015. godinu ukoliko nije ispunila druga dva od navedena tri uvjeta što je novost u odnosu na dosadašnje postupanje kada je za promjenu načina oporezivanja bilo potrebno ispuniti samo jedan od propisanih uvjeta pri čemu je visina primitaka bila utvrđena u iznosu od 2.000.000,00 kuna.

Obveza plaćanja poreza na dobit poreznog obveznika obvezuje sljedeće tri godine, a ne kao do sada pet godina. Nakon isteka roka od tri godine moguća je promjena načina oporezivanja ili promjena poreznog razdoblja.

2. Odredbe Direktive Vijeća 2014/86/EU

Direktivom Vijeća 2014/86/EU od 8. srpnja 2014. godine izmijenjena je Direktiva Vijeća 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, kojom se uređuje način oporezivanja:

1) prihoda od dividendi i udjela u dobiti (unos u državu članicu),

2) porezom po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti (prijenos u državu članicu)

Direktiva Vijeća 2014/86/EU, mijenja način oporezivanja primljenih dividendi i udjela u dobiti i nalaže da se države članice suzdržavaju od oporezivanja dobiti ako ih društvo kći ne može odbiti, a oporezuju takve dobiti ako ih društvo kći može odbiti. Zakon o porezu na dobit usmjeren je na prepoznavanje prihoda od dividendi ili udjela u dobiti, kako bi se isključili iz porezne osnovice, neovisno o izvoru (tuzemstvo, članice EU ili treće zemlje) i visini udjela.

Izbjegava se mogućnost dvostrukog neoporezivanja dividende ili udjela u dobiti zbog različitih poreznih obilježja, stvaranjem umjetnih poslovnih konstrukcija, moguće putem hibridnih zajmova (kada je u jednoj državi kamata trošak, a u drugoj neoporezivi prihod dividendi i udjela u dobiti).

3. Novi kriteriji za korištenje olakšice za reinvestiranu dobit

Primjena uz prijavu poreza na dobit za 2015. godinu.

Umanjenje porezne osnovice, za dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja, koja je iskorištena za povećanje temeljnog kapitala porezni obveznici mogu koristiti uz sljedeće uvjete:

1) iznos povećanja temeljnog kapitala mora biti u visini izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu, materijalnu i nematerijalnu,

2) zadržavanja postojećih radnih mjesta, broja radnika, s početka poreznog razdoblja u kojemu je izvršeno reinvestiranje i dvije godine nakon isteka toga razdoblja.

4. Porezni postupci

U cilju smanjenja obujma poslova na ispostavama Porezne uprave i pojednostavljenja poreznog postupka, kako je to i prema drugim propisima, ukida se obveza izdavanja rješenja u slučaju obveze plaćanja poreza na dobit ukoliko osobe koje načelno nisu obveznici poreza na dobit obavljaju neku gospodarsku djelatnost, ali se uvodi obveza prijavljivanja početka obavljanja određene gospodarske djelatnosti Poreznoj upravi.

5. Porez po tonaži broda

Kako da se od 1. siječnja 2014. godine primjenjuje sustav plaćanja poreza po tonaži broda prema odredbama Pomorskog zakonika, propisuje se postupak podnošenja prijave poreza po tonaži broda i obrazac prijave poreza po tonaži broda – Obrazac PT. Nadalje, radi utvrđivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti, Pravilnikom će se propisat da je isplatitelj koji je obveznik plaćanja poreza po tonaži broda izjednačen sa obveznikom plaćanja poreza na dobit.

Primjena porezne olakšice za obveznike poreza na dobit i poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara

Obveznici poreza na dobit i poreza na dohodak koji obavljaju djelatnost na području utvrđenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara nemaju mogućnost korištenja porezne olakšice temeljem obavljanja djelatnosti na tom području. Međutim, zbog promjena politike u regionalnom razvoju Republike Hrvatske, počevši od godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak, porezni obveznici mogu koristiti porezne olakšice po osnovi obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na potpomognutim područjima I. i II. skupine jedinica lokalne samouprave.

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, ne plaćaju porez na dobit. Ukoliko ti porezni obveznici djelatnost obavljaju na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti plaćaju 50% od propisane stope poreza na dobit. Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od dva zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti na tim područjima. Ukoliko ti porezni obveznici djelatnost obavljaju na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti utvrđeni porez na dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti umanjuju za 50%.

Potpomognuta područja I. i II. skupine jedinica lokalne samouprave utvrđena su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 158/13), a područje Grada Vukovara utvrđeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13).

Važna napomena

Porezni obveznici koji namjeravaju u prijavi poreza na dohodak ili prijavi poreza na dobit za 2014. godinu iskazati poreznu olakšicu po osnovi obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i potpomognutom području dužni su do 28. veljače 2015. godine ukoliko su obveznici poreza na dohodak, odnosno do 15. ožujka 2015. godine ukoliko su obveznici poreza na dobit, sukladno Pravilniku o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima, nadležnom ministarstvu podnijeti Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu.

 

POREZ NA PROMET NEKRETNINA

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina stupaju na snagu 1. siječnja 2015. godine, a usmjerene su na usklađivanje sa Zakonom o PDV-u u kojemu je već propisan predmet oporezivanja, a što je usklađeno s Direktivom EU. Od 1. siječnja 2015. godine porez na promet nekretnina se ne plaća na stjecanje nekretnina na koje isporučitelj zaračunava PDV (izbjegava se dvostruko oporezivanje):

- PDV-om će se oporezivati isporuke koje izvrše poduzetnici koji su u registru PDV-a, i to: građevinsko zemljište i tzv. izgrađene nekretnine,

- zemljište i građevina će se oporezivati kao jedinstvena cjelina (osim na građevine, i na zemljište će se plaćati PDV, a ne više porez na promet nekretnina),

- građani više neće moći ostvariti oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za zemljište kod prvokupa nove nekretnine budući se prema Zakonu o PDV-u zemljište i građevina oporezuju kao jedinstvena cjelina,

- ako nekretnina nije oporeziva PDV-om, oporeziva je porezom na promet nekretnina.

Ostale izmjene i dopune Zakona:

- precizira se utvrđivanje porezne osnovice:

• utvrđivanje vrijednosti nekretnine prema vrijednosti te nekretnine u trenutku saznanja PU, a ne prema njenoj vrijednosti u trenutku kada je stečena, ali prema stanju te nekretnine u trenutku njenog stjecanja

• kada je prodavatelj nekretnine poduzetnik koji kao računovodstvenu politiku za nekretnine koristi model revalorizacije, kao tržišna vrijednost nekretnine uzimat će se vrijednost iz poslovnih knjiga

- porezna oslobođenja kod statusne promjene odvajanja trgovačkog društva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima - osim spajanja i pripajanja, te razdvajanja propisuje se oslobođenje i za statusnu promjenu odvajanja trgovačkog društva u više društava,

- vođenje evidencije prometa nekretnina

- prekršajne odredbe - u svrhu praćenja činjenica bitnih za oporezivanje prometa nekretnina, ali i utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnina koje obavlja ministarstvo nadležno za gradnju, isporučitelj nekretnine, na koju se obračunava porez na dodanu vrijednost, dužan je Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, prijaviti tu isporuku nekretnine kroz obrazac prijave prometa nekretnina, za sve osobe koje ne postupe sukladno zakonskim odredbama i promet nekretnina ne prijave u danom roku predviđene su sankcije,

- ostale izmjene i dopune usmjerene su većoj pravnoj sigurnosti poreznih obveznika normiranjem pozitivne prakse.

Pravilnik o obrascu Prijave prometa nekretnina i Evidenciji prometa nekretnina

Prijava prometa nekretnina:

Novi obrazac Prijave dopunjen je novim poljima koja se prije svega odnose na nekretninu, a može se vidjeti ovdje. Sva polja u Prijavi moraju se popuniti uz izuzetke koji su propisani Pravilnikom. Obveznikom podnošenja prijave smatra se:

- porezni obveznik za nekretninu na koju se obračunava porez na promet nekretnina

- isporučitelj nekretnine (PDV obveznik) za nekretninu na koju se obračunava PDV.

Prijava se dostavlja:

- neposredno nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili poštom preporučeno (porezni obveznik)

- putem elektroničkog servisa ePorezna (PDV obveznik).

Za sve ugovore sklopljene i sve druge isprave nastale, odnosno sve odluke koje su postale pravomoćne do 31. prosinca 2014. godine, promet nekretnina se prijavljuje na obrascu Prijave poreza na promet nekretnina, dakle na starom obrascu.

Evidencija prometa nekretnina:

- sadrži podatke o prometima nekretnina prijavljenima nadležnoj ispostavi Porezne uprave

- podatke iz Evidencije, osim Porezne uprave, mogu koristiti i tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz ispunjenje jasno propisanih pravila, podnošenjem Zahtjeva za ustupanje podataka iz Evidencije prometa nekretnina koji se može vidjeti ovdje.

 

POREZ NA POTROŠNJU

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 147/2014) koji stupa na snagu od 1. siječnja 2015. godine, a u dijelu koji se odnosi na porez na potrošnju, propisano je podnošenje obrasca PP-MI-PO nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poreznog obveznika (pravna osoba), odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika (fizička osoba) zbirno za sve poslovne prostore, na način da se na obrascu iskažu podaci za svaku općinu/grad pojedinačno, u općinama i gradovima koji su svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza prenijeli na Ministarstvo financija, Poreznu upravu. U općinama i gradovima koji svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza nisu prenijeli na Ministarstvo financija, Poreznu upravu, obrazac PP-MI-PO se podnosi nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave pojedinačno za svaki poslovni prostor.

Plaćanje poreza na potrošnju sada se veže za rokove predaje mjesečne prijave PDV-a te se stoga porez na potrošnju plaća mjesečno.

Obrazac PP-MI-PO predaje se do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec, za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2015. godine.

Dakle, za obračunsko razdoblje od 1. siječnja 2015. godine primjenjuje se novi obrazac za prijavu poreza na potrošnju koji se može vidjeti ovdje, a dostavlja se putem elektroničkog servisa ePorezna.

Minimalni tehnički uvjeti za prodaju putem interneta

Za djelatnost trgovine, pa tako i prodaje putem interneta, propisani su određeni uvjeti. Uz Zakon o trgovini i Zakon o zaštiti potrošača, potrebno je zadovoljiti i određene minimalne tehničke uvjete.

Pravilnikom se, između ostaloga, propisuje:

  • Skladište za svaki prodajni objekt nije nužno imati ukoliko se radi o specijaliziranim prodavaonicama neprehrambenim proizvodima, već više prodajnih objekata istog trgovca na različitim lokacijama može koristiti zajedničko skladište iz kojeg se opskrbljuju prodajni objekti na različitim lokacijama. Osim za specijalizirane trgovine neprehrambenim proizvodima pri čemu udaljenost ne smije biti veća od 100 metara.
  • Površina skladišta za trgovanje robom na veliko može biti i manja od 50 m², ali ne manja od 25 m² uz uvjet da je osigurano nesmetano kretanje i manipuliranje robom.
  • kod prodaje nepretpakirane hrane, potreban je odgovarajući dovod tople i hladne vode i praonik za ruke. Oprema za pranje ruku osoblja koje rukuje nepretpakiranom hranom mora imati slavine koje sprječavaju širenje kontaminacije.
  • Trgovina na veliko može se obavljati i kao trgovina na veliko bez skladištenja kada se kupnja i prodaja robe obavlja bez zadržavanja robe u skladištu trgovca na veliko.
  • Tržnica mora imati i poseban prostor za odlaganje otpada te odvojeno odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji mora biti osiguran pred vremenskim utjecajima. Troškove zbrinjavanja otpada snosi proizvođač, odnosno posjednik otpada, sukladno posebnim propisima. Tržnica na veliko mora imati prostor na kojem će se izlagati roba, prostor za prodavanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda, čija veličina mora odgovarati vrsti, količini i strukturi robe, a mora imati i uredske prostore, sanitarne prostorije i mosnu vagu nosivosti najmanje 20 tona.
  • Putem prodajnih automata može se prodavati pretpakirana hrana i hrana za životinje i ostali proizvodi kao i nepretpakirana hrana i hrana za životinje (npr. kada obiteljska poljoprivredna gospodarstva svoje proizvode prodaju putem mljekomata, uljemata, jajomata i sl, a isti proizvod nije u originalnom pakiranju), ukoliko je udovoljeno svim uvjetima stavljanja hrane i hrane za životinje na tržište sukladno posebnim propisima.
  • Pomoću pokretnog vozila za prodaju može se prodavati hrana i hrana za životinje i ostali proizvodi koji nisu namijenjeni prehrani ako su ispunjeni uvjeti iz članka 7. ovoga Pravilnika (o sigurnosti vozila, higijeni hrane i hrane za životinje, zaštiti okoliša, uređenju naselja, života i zdravlja ljudi i životinja te zaštite na radu sukladno posebnim propisima).
  • Prodajom na daljinu u smislu odredbi Pravilnika, kao posebnog oblika trgovine izvan prodavaonice, podrazumijeva se prodaja putem sredstva komunikacije na daljinu za obavljanje djelatnosti trgovine, prodaje robe i usluga što podrazumijeva nuđenje usluga kao i ostali oblici individualizirane prodaje robe i usluga kupcu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem pošte, prodaja putem interneta i sl.). za pokretanje obavljanja djelatnosti prodaje putem Interneta, potrebno je registrirati/doregistrirati djelatnost koje se u registru djelatnosti upisuje pod nazivom - usluge informacijskog društva.
  • Prodaja robe na daljinu obavlja se kao prodaja robe na daljinu na veliko i prodaja robe na daljinu na malo.
    - Prodaja robe na daljinu na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost.
    - Prodaja robe na daljinu na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima. Ukoliko se radi o obavljanju djelatnosti trgovine na daljinu na način da gospodarski subjekt trguje robom na malo, dužan je osigurati za tu robu skladište iz kojih razloga mora podnijeti zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba te udovoljiti svim propisanim uvjetima iz Zakona o trgovini.
  • Ukoliko gospodarski subjekt namjerava obavljati djelatnosti trgovine na daljinu na način da nudi samo usluge, a ne i robu, tada nije dužan podnijeti zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta nadležnom tijelu.
  • Ukoliko se radi o obavljanju djelatnosti trgovine na daljinu na način da se naručeni proizvod bez skladištenja izravno od dobavljača dostavlja kupcu, gospodarski subjekt nije dužan podnijeti zahtjev za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta nadležnom tijelu iz stavka 10. ovoga članka Pravilnika.

 

PRETPAKIRANA HRANA je svaki pojedinačni proizvod koji se, kao takav, prezentira krajnjem potrošaču i objektima javne prehrane, a koji se sastoji od hrane i ambalaže u koju je hrana stavljena prije nego je ponuđena za prodaju, bilo da ambalaža u potpunosti ili samo djelomično zatvara hranu, ali u svakom slučaju na način da sadržaj ne može biti promijenjen bez otvaranja ili promjene ambalaže; »pretpakirana hrana« ne uključuje hranu pakiranu na prodajnom mjestu na zahtjev potrošača ili pretpakiranu za izravnu prodaju;

NEPRETPAKIRANA HRANA je hrana koja se stavlja na tržište u nepretpakiranom obliku ili koja se pakira na prodajnom mjestu na zahtjev potrošača ili koja je pretpakirana za izravnu prodaju ili koja se na prodajnom mjestu nudi za neposrednu konzumaciju.

HRANA PRETPAKIRANA ZA IZRAVNU PRODAJU je hrana koja je pretpakirana bez prisutnosti potrošača u ambalažu koja je minimalno zaštitno pakiranje, a koristi se samo iz higijenskih ili praktičnih razloga, kao što je podložak, prijanjajuća folija, mrežica i slično te je osoblje direktno dostupno za pružanje informacija potrošačima.

Status propisa: Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica, NN. 66/2009, 108/2009, 8/2010, 108/2014.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Vlada RH je na 189. sjednici uputila u Sabor PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA .

Novim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se da svi porezni obveznici obračuna PDV-a koji u prethodnoj godini nisu imali isporuke dobara i usluga veće od 3.000.000 kuna mogu na vlastiti zahtjev prijeći na obračun PDV-a prema naplaćenim računima.

Zahtjev za promjenu načina oporezivanja treba predati do 20. siječnja u nadležnu poreznu upravu. Kada porezni obveznik zatraži promjenu načina oporezivanja na obračun prema naplaćenim računima u takvoj vrsti obračuna mora ostati najmanje 3 godine.

Vlada je također predložila i da je porezni obveznik, primatelj dobara ili usluge odgovoran za plaćanje PDV-a u slučaju kada račun nije izdan (a trebao je biti) ili ako na računi nije ispravno iskazan PDV.

U Zakonu o PDV-u se predlaže i da je osoba primatelj dobara ili usluge odgovorna za plaćanje PDV po primljenom računu u slučaju kada isporučitelju nije platilia najmanje iznos PDV-a sa računa u zakonu propisanim rokovima.

U prijedlogu zakona je predviđeno i ukidanje obveze predaje konačnog obračuna PDV-a. Svi ispravci obračuna PDV-a za tekuću godinu trebaju biti predani u prijavi PDV-a za posljednje obračunsko razdoblje u tekućoj godini.

 

Prenosimo u cjelosti neke od predloženih izmjena zakona:

7. Postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama
 
Članak 125.i
 
(1)   Porezni   obveznik   sa   sjedištem,   stalnom   poslovnom   jedinicom,   prebivalištem   ili
uobičajenim  boravištem  u  tuzemstvu  čija  vrijednost  isporuka  dobara  i  usluga  u  prethodnoj
kalendarskoj  godini  nije  bila  veća  od  3.000.000,00  kuna  bez  PDV-a,  može  obračunavati  i
plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
 
(2) Vrijednost isporuka iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na vrijednost isporuka iz članka
90. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona. 
 
(3)  Iznimno  od  članka  30.  ovoga  Zakona,  poreznom  obvezniku  koji  primjenjuje  postupak
oporezivanja prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka
plaćanja. 
 
(4)  Iznimno  od  članka  57.  ovoga  Zakona,  porezni  obveznik  koji  primjenjuje  postupak
oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada
je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge. 
 
(5) Porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u
računu mora navesti „obračun prema naplaćenim naknadama.
 
Članak 125.j
 
Obračun PDV-a prema postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje
se na:
 
a) isporuke dobara unutar Europske unije, 
b) stjecanje dobara unutar Europske unije, 
c) isporuke ili premještanje dobara iz članka 30. stavaka 8. i 9. ovoga Zakona, 
d) usluge iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona,
e)  isporuke  za  koje  je  primatelj  obvezan  platiti  PDV  prema  članku  75.  stavku  1.  točki  7.  i
članku 75. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona te u slučaju iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona,
f)  isporuke  u  okviru  posebnog  postupka  oporezivanja  za  telekomunikacijske  usluge,  usluge
radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni
obveznici.
 
Članak 125.k
 
(1) Porezni obveznik iz članka 125.i stavka 1. ovoga Zakona koji želi primjenjivati postupak
oporezivanja  prema  naplaćenim  naknadama  mora  najkasnije  do  kraja  tekuće  kalendarske
godine  podnijeti  pisanu  izjavu  nadležnoj  ispostavi  Porezne  uprave  o  početku  primjene
postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. 
 
(2) Porezni obveznik koji dostavi izjavu o primjeni postupka oporezivanja prema naplaćenim
naknadama iz stavka 1. ovoga članka može primjenjivati taj postupak od 1. siječnja sljedeće
kalendarske  godine i time se obvezuje na primjenu toga postupka na rok od 3  godine.  Ako
porezni obveznik, čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini
nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a, u roku iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti
nadležnu  ispostavu  Porezne  uprave  o  promjeni  načina  obračuna  PDV-a,  smatrat  će  se  da  i
dalje primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.
 
(3)  Porezni  obveznik  koji  primjenjuje  postupak oporezivanja  prema  naplaćenim  naknadama
mora osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a. 
 
(4) Ako nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da podaci koje je porezni obveznik naveo u
izjavi iz stavka 1. ovoga članka nisu bili točni može poreznom obvezniku zabraniti primjenu
postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama i o tome donosi rješenje, pri čemu žalba
ne odgađa izvršenje rješenja. 
 
(5)   Porezni   obveznik   koji   je   primjenjivao   postupak   oporezivanja   prema   naplaćenim
naknadama u prijavi PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obračun PDV-a
prema  obavljenim  isporukama  mora  iskazati  sve  obavljene,  a  nenaplaćene  isporuke  prije
promjene  načina  obračuna  PDV-a  kao  naplaćene  te  ima  pravo  odbiti  PDV  sadržan  u
primljenim isporukama koje nije platio do promjene načina obračuna PDV-a. 
 
(6) Porezni obveznik iz stavka 5. ovoga članka mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave kao
prilog  uz  prijavu  PDV-a  za  prvo  razdoblje  oporezivanja  nakon  prelaska  na  obračun  PDV-a
prema  obavljenim  isporukama  dostaviti  popis  svih  izdanih,  a  nenaplaćenih  računa  i  svih
primljenih, a neplaćenih računa do promjene načina obračuna PDV-a. 
 
(7)  Ministar  financija  propisuje  detaljne  odredbe  za  primjenu  postupka  oporezivanja  prema
naplaćenim naknadama.“.



(1)   Porezni   obveznici   sa   sjedištem,   stalnom   poslovnom   jedinicom,   prebivalištem   ili
uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2014. godini
nije  bila  veća  od  3.000.000,00  kuna  bez  PDV-a,  koji  žele  početi  primjenjivati  postupak
oporezivanja  prema  naplaćenim  naknadama  od  1.  siječnja  2015.  godine,  moraju  o  tome
najkasnije  do  20.  siječnja  2015.  godine  dostaviti  pisanu  izjavu  nadležnoj  ispostavi  Porezne
uprave. 
 
(2)  Porezni  obveznici  koji  su  do  31.  prosinca  2014.  godine  obračunavali  PDV  prema
naplaćenim naknadama mogu do 20. siječnja 2015. godine dostaviti pisanu izjavu nadležnoj
ispostavi  Porezne  uprave  da  od  1.  siječnja  2015.  godine  žele  obračunavati  PDV  prema
obavljenim isporukama.
 
(3)  Ako  porezni  obveznici  iz  stavaka  1.  i  2.  ovoga  članka  do  20.  siječnja  2015.  godine  ne
dostave pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o promjeni načina obračuna PDV-a,
smatrat  će  se  da  od  1.  siječnja  2015.  godine  primjenjuju  postupak  obračuna  PDV-a  koji  su
primjenjivali i u 2014. godini. 

Uz članak 35.
 
Predlaže  se  da  porezni  obveznik  kojemu  je  obavljena  isporuka  dobara  ili  usluga  u
tuzemstvu  odgovara  kao  jamac  platac  za  plaćanje  PDV-a,  ako  iz  objektivnih  okolnosti
proizlazi  da  je  znao  ili  morao  znati  da  s  takvom  transakcijom  sudjeluje  u  prijevarnim
aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. 
Također predlaže se da će Porezna uprava, ako sumnja da su isporuke dobara i usluga
dio  transakcija  čija  je  namjera  izbjegavanje  plaćanja  PDV-a,  poreznog  obveznika  koji
sudjeluje  u  takvim  transakcijama  obavijestiti  o  tim  okolnostima  i  njegovoj  odgovornosti  za
plaćanje PDV-a. Porezna uprava smatrat će da je porezni obveznik od dana primitka navedene
obavijesti znao ili morao znati da s takvim transakcijama sudjeluje u prijevarnim aktivnostima
kojima je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a. 
Nadalje  predlaže  se  da  porezni  obveznik  kojemu  je  obavljena  isporuka  dobara  ili
usluga  u  tuzemstvu  odgovara  za  plaćanje  PDV-a  ako  račun  ili  druga  isprava  kojom  se
zaračunavaju  isporučena  dobra  ili  obavljene  usluge  nije  izdan  ili  je  u  njemu  netočno
obračunan PDV.
Predlažu se i odredbe o odgovornosti poreznog obveznika u slučaju neplaćanja računa
te  će  se  na  taj  način  zaštititi  porezni  obveznici  koji  im  obavljaju  isporuke.  Naime,  porezni
obveznik  primatelj  isporuke  bit  će  odgovoran  za  plaćanje  PDV-a  koji  mu  je  zaračunao
dobavljač  u  slučaju  ako  mu  nije  platio  najmanje  iznos  PDV-a  obračunanog  u  računu  u
ugovorenom roku ili u roku propisanom posebnim propisom od dana izdavanja računa.

 

Cijeli tekst prijedloga zakona možete skinuti na nižoj poveznici.

Subscribe to this RSS feed