Log in

Knjigovodstvo i računovodstvo

Ispravak porezne osnovice i PDV-a - novi Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost iz 2024.

Nove odredbe o naknadnom smanjenju porezne osnovice odnose se na račune koji su izdani od 01.01.2024. godine za isporuke dobara i usluga, i to:

  • u slučaju opoziva ili različitih vrsta popusta
  • smanjenju porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja

 

Obveza PDV-a po računu izdanom osobi koja je porezni obveznik

Opoziv isporuke:

Prodavatelj obavještava kupca o smanjenju porezne osnovice i PDV-a u slučaju opoziva isporuke. Kupac smanjuje pretporez na temelju primljenog odobrenja i obavijesti. Ispravak porezne osnovice i PDV-a treba provesti u odgovarajućem razdoblju oporezivanja, uzimajući u obzir datum primanja obavijesti o opozivu isporuke.

Različiti popusti:

Prodavatelj obavještava kupca o smanjenju porezne osnovice i PDV-a za primjenu različitih vrsta popusta.Kupac smanjuje pretporez na temelju primljenog odobrenja i obavijesti.Ispravak porezne osnovice i PDV-a treba provesti u odgovarajućem razdoblju oporezivanja, uzimajući u obzir datum primanja obavijesti o primjeni popusta.

Nemogućnost naplate:

Prodavatelj obavještava kupca i nadležnu Poreznu upravu o ispravku porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja.Ispravak porezne osnovice i PDV-a treba provesti u odgovarajućem razdoblju oporezivanja, uzimajući u obzir datum primanja obavijesti o nemogućnosti naplate potraživanja.

Pogrešno iskazani PDV

Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani PDV u računu u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona,obveza PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je porezni obveznik obavijestio primatelja računa o provedenom ispravku porezne osnovice.

Obveza PDV-a po računu izdanom osobi koja nije porezni obveznik

Nemogućnost naplate

U slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja dulje od jedne godine, može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem porezni obveznik ima dokaze iz članka 33. stavka 9. Zakona, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana nastanka prava na umanjenje.

Više ili pogrešno iskazani PDV po računu izdanom osobi koja nije porezni obveznik

pri čemu se ne radi o naknadnom popustu, opozivu ili nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja, porezni obveznik iznimno od članka 79. stavaka 10. i 11. Zakona može ispraviti ako raspolaže ispravom ili obavijesti koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno na njega odnosi.

Obveza PDV-a po računu izdanom malom poreznom obvezniku iz članka 90. stavka 1. Zakona ili osobi koja nije porezni obveznik

U slučaju naknadnih popusta ili opoziva može se ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je dio prodajne cijene ili ukupna prodajna cijena vraćena poreznom obvezniku iz članka 90. stavka 1. Zakona ili osobi koja nije porezni obveznik, a porezni obveznik raspolaže odgovarajućim dokazom o povratu.Iznimno, u smislu ovoga stavka dokaz o povratu nije potreban ako izdani račun do trenutka ispravka nije plaćen.

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_01_1_7.html

Ispravak porezne osnovice i PDV a Zakon i Pravilnik iz 2024 god

Naknadna promjena porezne osnovice u slučaju nemogućnosti naplate

Prema čl. 33. st. 8. – 11. Zakona o PDV-u i čl. 43.b Izmjena Pravilnika o PDV-u za potraživanja za prodana dobra i obavljene usluge koje nisu naplaćene dulje od jedne godine, računajući od dana dospijeća tog potraživanja, porezni obveznik može ispraviti poreznu osnovicu, odnosno smanjiti poreznu obvezu u roku od 6. mjeseci od dana nastanka prava na smanjenje, ali samo ako su obavljene radnje pažnjom dobroga gospodarstvenika, i to samo za izdane račune od 1. siječnja 2024. godine na dalje. Prema čl. 43.b st. 1. Izmjena Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik koji je obavio isporuku drugom poreznom obvezniku, može smanjiti poreznu osnovicu u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine, ako:

  1. poreznog obveznika kojemu je obavljena isporuka obavijesti o provedenom ispravku – može mu izdati odobrenje za nemogućnost naplate ili storno račun
  2. ima dokaze iz čl. 33. st. 9. Zakona o PDV-u, odnosno da su obavljene radnje pažnjom dobroga gospodarstvenika te da ima dokaze u svrhu naplate dospjelog potraživanja, i to ako:
  • se vodi ovršni postupak
  • su potraživanja utužena na sudu
  • je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba u smislu č. 33. st. 13. Zakona o PDV-u
  • dokaže na drugi način da je zahtijevao naplatu potraživanja od svog kupca
  • ne radi se o povezanim se osobama (prema čl. 33. st. 9. Zakona o PDV-u smatraju osobe koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika te članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva)

Za potrebe PDV-a i ispravka porezne osnovice i smanjenje svote PDV-a dovoljno samo pokrenuti neki od navedenih slučajeva, neovisno o procjeni naplate i konačnoj naplati tog potraživanja, dok uvjeti koje propisuje Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 114/23.), a u vezi s vrijednosnim usklađivanjem potraživanja od kupaca i uvjeta za otpis potraživanja od kupaca kao porezno priznati trošak koji ne uvećava osnovicu poreza na dobitak i dalje vrijede.

O obavljenom ispravku treba također obavijestiti i nadležnu Poreznu upravu (čl. 33. st. 11. Zakona o PDV-u) te uz Obrazac PDV treba podnijeti i Obrazac PDV – ispravak, kao i obavijestiti kupca o provedenom ispravku – poslati Obavijest o smanjenju porezne osnovice zbog nemogućnosti naplate.

Novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima iz 2024 - sporne odredbe

Sporne odredbe iz novog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima niže su prikazane u grafičkom obliku.
Izgleda da je nekome pomanjkalo IF naredbi u petlji kod sastavljanja zakonskih odredbi i odredbi pravilnika, jer nije slušao na satu programiranja i matematike i kad se učila kombinatorika...

 

»Članak 16.b

(1) Ako je ukupna mjesečna bruto plaća niža od 300,00 eura umanjenje mjesečne osnovice iz članka 21.a Zakona može se koristiti do iznosa obračunane bruto plaće.

(2) Ako se plaća za određeni mjesec isplaćuje u više navrata te je prilikom prethodnih isplata korišteno umanjenje mjesečne osnovice u iznosu većem od propisanog člankom 21.a stavkom 1. ili stavkom 2. Zakona, prilikom sljedeće isplate plaće za isti mjesec potrebno je uvećati mjesečnu osnovicu za iznos umanjenja koji je iskorišten iznad propisanog iznosa.

(3) Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svi poslodavci primjenjuju umanjenje mjesečne osnovice iz članka 21.a Zakona ili na temelju izjave osiguranika iz članka 21.a stavka 5. točke 1. Zakona ili na temelju podataka Porezne uprave iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona. Radnik se može unaprijed svim poslodavcima izjasniti da im neće dostavljati izjave o visini bruto plaće, u kojem slučaju svi poslodavci primjenjuju umanjenje mjesečne osnovice na temelju podataka Porezne uprave.

(4) Izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu iz članka 21.a stavka 5. točke 1. Zakona osiguranik je dužan dostaviti svim poslodavcima prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu.

(5) Podatak o iznosu bruto plaće iz stavka 4. ovoga članka poslodavci su dužni dati osiguraniku na njegov zahtjev prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu.

(6) Ako poslodavci za osiguranika koji radi kod više poslodavaca umanjuju mjesečnu osnovicu prema podacima Porezne uprave iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona, iznos umanjenja mjesečne osnovice smatra se konačnim bez obzira na ukupan iznos bruto plaća koje se isplaćuju u tekućem mjesecu.

(7) Uvid u podatke o iznosu umanjenja mjesečne osnovice iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona Porezna uprava osigurat će s drugim radnim danom u mjesecu.

(8) Ako poslodavci primjenjuju umanjenje mjesečne osnovice na temelju podataka Porezne uprave iz članka 21.a stavka 5. točke 2. Zakona, uvid u podatke Porezne uprave mora se koristiti barem za dva uzastopna mjeseca obračuna, osim u slučaju iz članka 21.a stavka 6. Zakona.«.


Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_12_143_1957.html

 

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima čl.16b

Zajmovi s aspekta kamata kod poduzetnika

U kontekstu odobravanja kredita i zajmova, važno je razumjeti porezne aspekte povezane s kamatama i drugim financijskim transakcijama. Porezni tretman kamata i zajmova može varirati ovisno o različitim situacijama i zakonima. Evo pregleda ključnih točaka u vezi s kamatama i zajmovima u 2023. godini:

  • Ovo oslobođenje odnosi se na sve poduzetnike koji daju zajmove, kredite ili pozajmice, a kamate na te financijske transakcije smatraju se naknadom prema zakonima o porezu na dodanu vrijednost (PDV). To oslobođenje odnosi se na usluge kao što su odobravanje i upravljanje kreditima, vođenje evidencije i dogovaranje otplate kredita.
  • Neki poduzetnici imaju pravo izbora da kamate na kredite koje odobravaju mogu oporezivati PDV-om. To se primjenjuje kada poduzetnik odobrava kredite iz vlastitih financijskih sredstava i naknadu za usluge kreditiranja iskazuje odvojeno od vrijednosti dobara i usluga koje pruža. O tome se treba izvijestiti nadležnu poreznu ispostavu prije početka pružanja tih usluga.
  • Osim PDV-a, poduzetnici koji odobravaju zajmove fizičkim osobama ili povezanim osobama trebaju se pridržavati zakona o porezu na dohodak i dobit.
  • Postoje minimalne kamatne stope koje se moraju primijeniti, ovisno o vrsti zajma i odnosa između zajmodavca i zajmoprimatelja. Primjerice, ako pravna osoba daje zajam svojim zaposlenicima ili drugim fizičkim osobama, minimalna kamata iznosi 2% godišnje kako bi se izbjegao porez na dohodak.
  • Porez na dohodak po odbitku za kamate isplaćene povezanim društvima izvan EU-a: Kamate koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama obično podliježu porezu na dohodak po odbitku od 15%. Međutim, iznimke mogu postojati ako postoje međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
  • Zatezne kamate između povezanih osoba obično nisu porezno priznate kao rashodi i ne podliježu PDV-u.

Važno je napomenuti da porezni tretman može varirati ovisno o zakonima, vrsti zajma i odnosu između stranaka. Stoga je preporučljivo konzultirati se s poreznim stručnjakom ili knjigovodstvom kako biste pravilno razumjeli i primijenili relevantne porezne odredbe na svoje financijske transakcije.

 

 

TRGOVAČKO DRUŠTVO / REZIDENT DAJE ZAJAM POVEZANOM DRUŠTVU / NEREZIDENTU
s kamatom nižom od 2,4 % god. ili bez kamate • prijenos porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u – reverse charge
• osnovicu poreza na dobitak uvećati za razliku kamate od 2,4 % godišnje i ugovorene niže kamate
s kamatom od 2,4 % i višom • prijenos porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u – reverse charge
• ne povećava se osnovica poreza na dobitak

 

TRGOVAČKO DRUŠTVO / REZIDENT PRIMA ZAJAM OD POVEZANOG DRUŠTVA / NEREZIDENTA
bez kamate • nema naknade ni osnovice za PDV
s kamatom od 2,4 % godišnje i nižom               • nema obračuna PDV-a na kamatu – kamata je oslobođena PDV-a
• ugovorena kamata je porezno priznati trošak
s kamatom višom od 2,4 % godišnje • nema obračuna PDV-a na kamatu – kamata je oslobođena PDV-a
• razlika između kamate obračunane po 2,4 % godišnje i ugovorene više kamate porezno je nepriznat trošak

Ako je zajam primljen od povezanog društva – člana društva (dioničara) nerezidenta, odnosno pravne osobe koja nije obveznik poreza na dobitak u RH (niti poreza na dohodak od kapitala) i drži najmanje 25 % dionica ili udjela u kapitalu društva-dužnika, a svota njegova zajma premašuje četverostruku svotu njegova udjela – obračunana kamata dužniku iznad propisanog limita je porezno nepriznan trošak, neovisno o ugovorenoj kamatnoj stopi (čl. 8. st. 1. Zakona o porezu na dobit, MF KLASA: 410 –10/06 –01/14, od 10. travnja 2006. godine).

Iskazivanje INO potraživanja i obveza u poslovanju s inozemstvom i tečaj

Prema Zakonu o deviznom poslovanju, za transakcije u inozemnoj valuti, srednji tečaj HNB-a primjenjuje se na dan transakcije. Međutim, financijski standardi kao HSFI i MSFI nude nekoliko opcija za odabir tečaja. To uključuje srednji tečaj na dan fakture inozemnog dobavljača, srednji tečaj na dan carinjenja robe, prosječni tečaj na određeni dan ili carinski tečaj.

Važno je definirati računovodstvene politike unutar tvrtke kako bi se odredio tečaj koji će se primijeniti tijekom godine za transakcije s inozemstvom. Ove politike trebaju biti jasno objavljene sukladno zahtjevima financijskih standarda (HSFI/MRS). Također, na dan bilanciranja, sva otvorena potraživanja i obveze prema inozemstvu trebaju biti iskazana prema srednjem tečaju HNB-a, sukladno Zakonu o deviznom poslovanju.

Kao dan transakcije, može se uzeti dan primitka fakture inozemnog dobavljača ili dan carinske deklaracije, ovisno o definiranim računovodstvenim politikama tvrtke. To je važno jer odabir tečaja može utjecati na vrijednost zaliha u kunama, a time i na financijske izvještaje tvrtke.

Razlike u tretmanu tečaja kod potraživanja i obveza prema inozemstvu ključne su za pravilno vođenje financijskih evidencija u tvrtki. Iako se na prvi pogled čini da bi primjena tečaja trebala biti ista, postoje suptilne razlike u načinu na koji se tečajevi koriste kod potraživanja i obveza:

  • Datum transakcije: Osnovna razlika leži u definiciji datuma transakcije. Kod potraživanja, datum transakcije je dan kada transakcija prvi put zadovoljava uvjete priznavanja, dok je kod obveza isto definirano. Međutim, primjena ovog datuma može se razlikovati kod odabira tečaja.
  • Kod potraživanja se u pravilu koristi srednji tečaj HNB-a na datum fakture inozemnog dobavljača ili na dan carinjenja robe.
  • Kod obveza se također primjenjuje srednji tečaj HNB-a na datum fakture INO dobavljača.
  • Pri sastavljanju financijskih izvještaja, kako bi se iskazala dosljednost, sva otvorena potraživanja i obveze prema inozemstvu moraju biti iskazana prema istom tečaju na dan bilanciranja. To osigurava konzistentnost u prikazu financijskih informacija tvrtke.
  • Zakonski zahtjevi: Zakoni o deviznom poslovanju propisuju da se potraživanja i obveze prema inozemstvu iskazuju prema srednjem tečaju HNB-a na dan transakcije. Ovaj zahtjev mora se poštovati kako bi tvrtka bila u skladu s važećim zakonima i propisima.

U konačnici, iako se koriste slični tečajevi, razlike u primjeni kod potraživanja i obveza imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje tvrtke. Definiranje jasnih pravila i dosljedno poštivanje računovodstvenih politika ključno je za točno iskazivanje financijskih podataka i pravilno vođenje poslovanja.

AspektPotraživanjaObveze
Početno priznavanje Srednji tečaj HNB-a na dan transakcije ili spot tečaj na dan transakcije za početno priznavanje transakcija Srednji tečaj HNB-a na datum fakture inozemnog dobavljača ili srednji tečaj na dan carinjenja
Definicija transakcije Dan kada transakcija prvi put udovoljava uvjetima priznavanja Dan kada transakcija prvi put udovoljava uvjetima priznavanja
Tečaj kod bilanciranja Srednji tečaj HNB-a na dan bilanciranja Srednji tečaj HNB-a na dan bilanciranja
Zakonski osnov Zakona o deviznom poslovanju (čl. 45., st. 3.) Zakona o deviznom poslovanju (čl. 45., st. 3.)

Porezni tretman isporuke i ugradnje solarnih ploča

Isporuka i ugradnja solarnih ploča, bilo da se radi o fotonaponskim panelima ili solarnim pločama za toplinsku energiju, na navedene objekte podložna je stopi PDV-a od 0% od dana stupanja na snagu Zakona.
Kupac (vlasnik stambenog objekta ili javne zgrade) neće platiti PDV na ove usluge, jer će se primjenjivati stopa PDV-a od 0%.
Tvrtka u ulozi projektanta ili partner izvođač će plaćati PDV na materijal i usluge koje koriste u projektu, ali će taj PDV moći odbiti kao pretporez.

Porezni status za situaciju u kojoj projektant ima partnera izvođača i nude ključ u ruke uslugu

Ako tvrtka u ulozi projektanta surađuje s izvođačem i zajedno nude ključ u ruke uslugu za isporuku i ugradnju solarnih ploča na navedene objekte krajnjem kupcu - primjenjuje se stopa PDV-a od 0% prema krajnjem korisniku (kupcu).
Kao projektant, nećete naplaćivati PDV na svojim računima prema krajnjem kupcu, jer se primjenjuje nulta stopa PDV-a.
Isto vrijedi i za izvođača ako se radi o isporuci i ugradnji na objekte za koje je primijenjena stopa PDV-a od 0% prema kupcu.
Oba porezna obveznika (projektant i izvođač) plaćaju PDV na materijal i usluge koje koriste u projektu, ali imaju pravo na odbitak tog PDV-a kao pretporeza.

 Stopa PDV-a za isporuku s ugradnjom solarnih pločaStopa PDV-a za materijal (robu) bez ugradnjeStopa PDV-a za usluge koje NE uključuju ugradnju
1. Isporuka i ugradnja solarnih ploča na stambene i javne objekte 0% 25% 25%
2. Suradnja projektanta i izvođača za uslugu tipa "ključ u ruke" na objektima 0% 25% 25%
3. Isporuka solarnih ploča kao trgovačke robe bez ugradnje N/A 25% N/A
4. Podizvođač koji obavlja primjerice izvedbeni dio projekta, za što izdaje račun glavnom izvođaču N/A N/A Prijenos porezne obveze na glavnog izvođača

Napomena:

  • U slučaju broj 3, gdje se isporučuju solarni paneli kao trgovačka roba, PDV od 25% plaća se na samu isporuku solarnih ploča, a ne na njihovu ugradnju.
  • PDV na materijale i usluge koji se koriste u projektu može se odbiti kao pretporez od strane projektanta i izvođača, ali se istovremeno plaća od strane krajnjeg korisnika (vlasnika objekta) u slučaju varijante 1 i 2.

Detaljnije možete pročitati na https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=3413&List=Vijesti

More Articles ...

  1. Ulaganje u tuđu imovinu u najmu - zakupu
  2. Umjetna inteligencija - AI u računovodstvu
  3. Porezni tretman bicikala, motocikala, mopeda, četverocikala
  4. Ugovor o darovanju i porezni položaj darovanja za zdravstvene potrebe