Fiskalizacija - pitanja i odgovori

Published in Knjigovodstvo i računovodstvo

1. Poduzeće je veleprodaja i nema naplate računa gotovinom niti karticama, sve se naplaćuje uplatom na račun, da li sam obveznik fiskalizacije?

Obveznici fiskalizacije prema Zakonu jesu:

fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i
pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit,

za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti:

izuzete od obveze izdavanja računa te
izuzete od obveze fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Navedene radnje potrebno je učiniti za sve djelatnosti osim za djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije prema članku 5. Zakona.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

Dakle, društvo koje ostvaruje promet u veleprodaji naplatom svih računa uplatom na račun, je obveznik fiskalizacije te mora prilagoditi poslovanje kao svi obveznici fiskalizacije (prilagoditi sadržaj računa, donijeti interni akt te istaknuti upozoravajuću naljepnicu. Međutim, ako ne naplaćuje račune u gotovini, onda nije obveznik fiskalizacije izdavanja računa na način da izdaje račune putem prilagođenih naplatnih uređaja koje dostavlja elektroničkim putem na ovjeru u Poreznu upravu te stoga nije ni obvezan nabaviti ili prilagoditi naplatni uređaj.

2. Da li se plaćanje karticama Maestro, Visa, Mastercard i American Express i ostalim bilo debitnim bilo kreditnim karticama smatra prometom gotovinom s obzirom da se takvo plaćanje direktno evidentira na žiro računu izdavatelja računa (poreznog obveznika) i kao takvo da li podliježe procesu autorizacije?

Plaćanje karticama Maestro, Visa, Mastercard, American Express i drugim kreditnim i debitnim karticama smatra se prometom u gotovini, za koji je potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa. Nije potrebno provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa ako se plaća općom uplatnicom na račun, i ako se plaća sa računa na račun.

3. Ako sve račune naplaćujem uplatom na račun jesam li dužan nabaviti certifikat od Fine te kupiti naplatni uređaj?

Svi porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti ili su pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit – jesu obveznici fiskalizacije.

Ako obveznik fiskalizacije sve račune naplaćuje uplatom na račun, dakle nema naplate računa sredstvima koje Zakon smatra gotovinom, ne mora nabaviti certifikat od Fine niti izdavati račune iz prilagođenog naplatnog uređaja, međutim ne smije niti primiti uplatu sredstvima koji se smatraju gotovinom.

4. Jesu li neprofitne organizacije (ustanove – vrtići, škole, fakulteti…; udruge – rukometni klub, udruga građana…; turističke zajednice te ostale slične pravne osobe) obveznici fiskalizacije?

Neprofitne organizacije smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Znači neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije.

Neprofitne organizacije koje jesu obveznici fiskalizacije dužni su provoditi sve radnje kao i ostali obveznici fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

5. Jesu li mjenjači obveznici fiskalizacije, s obzirom da koriste programe ovjerene od HNB?

Mjenjači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

6. Jesu li otkupljivači zlata te otkupljivači sekundarnih sirovina obveznici fiskalizacije?

Otkupljivači, obveznici poreza na dobit ili obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, jesu obveznici fiskalizacije.

Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

7. Jesu li obveznici fiskalizacije iznajmljivači apartmana, soba i postelja koji paušalno plaćaju porez na dohodak?

Iznajmljivači apartmana, soba i postelja nisu obveznici fiskalizacije. Istima se ne utvrđuje obveza fiskalizacije s obzirom da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti već dohodak od imovine i imovinskih prava.

8. Jesu li obrtnici „paušalisti“ obveznici fiskalizacije?

Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom obveznici fiskalizacije su: fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit, za sve djelatnosti koje obavljaju osim za djelatnosti:

izuzete od obveze izdavanja računa te
izuzete od obveze fiskalizacije,

Svi ovi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu.

Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i fiskalizaciju izdavanja računa na način da izdaju račune putem prilagođenih naplatnih uređaja, kako bi se računi ovjerili u PU, te istim putem šalju i poruke o poslovnicama.

Obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije i to:

od 1. siječnja 2013. godine za velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu bez obzira na djelatnost koju obavljaju, te za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.)
od 1. travnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije, koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka, i to obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla (Oznaka G područja NKD 2007.) te obveznike koji obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz članka 18. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak
od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisuje se za sve obveznike fiskalizacije

Dakle, porezni obveznik iz upita je obveznik fiskalizacije te prema Zakonu treba prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama s opisom (poslovnica, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te načina numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu, dok će postupak fiskalizacije izdavanja računa provoditi ili putem naplatnog uređaja ili putem ovjerene knjige računa.

9. Koje su obveze obveznika fiskalizacije?

Svi obveznici fiskalizacije dužni su provoditi postupak fiskalizacije, a samo oni obveznici koji naplaćuju račune sredstvima koji se smatraju gotovinom provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa.

Provedba postupka fiskalizacije, koju su dužni provoditi svi obveznici fiskalizacije bez obzira na način na koji naplaćuju račune, obuhvaća:

donošenje internog akta – o poslovnicama i načinu slijednosti računa; interni akt se zadržava kod poreznog obveznika, ne donosi se u Poreznu upravu, ali se predočuje za potrebe poreznog nadzora
prilagodbu sadržaja računa – uz već obvezne podatke svi računi moraju sadržavati: datum i vrijeme izdavanja, oznaku operatera kao oznaku osobe koja je izdala račun te oznaku načina plaćanja te
isticanje naljepnice o obvezi izdavanja i uzimanja računa

Provedba postupka fiskalizacije izdavanja računa, koji provode svi obveznici fiskalizacije koji naplaćuju obavljene usluge i isporučena dobra sredstvima koji se smatraju gotovinom, obuhvaća nabavku prilagođenog naplatnog uređaja (uz korištenje certifikata Fine i Internet veze za razmjenu podataka):

dostavu podataka o poslovnim prostorima u kojima se naplaćuje gotovinom – kroz uspostavljeni sustav razmjene podataka
fiskalizaciju izdanih računa – ovjeru izdavanja računa putem uspostavljene veze za razmjenu podataka
održavanje kontinuiteta poslovanja – prekid veze, kvar – nabavka knjige uvezanih računa

10. Jesu li su caffe barovi što uslužuju samo piće obveznici fiskalizacije od 01.01 ili od 01.07?

Prema Zakonu od 1. siječnja 2013. obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije:

velike i srednje poduzetnike prema odredbama Zakona o računovodstvu (bez obzira na djelatnost koja se obavlja), te
za obveznike fiskalizacije koji, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.)

Djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane je naziv područja djelatnosti iz NKD 2007. Što sve navedeno područje uključuje propisano je Zakonom o NKD-u:

55. Smještaj
56. Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića

Kako se Zakonom o NKD-u predviđa da u područje oznake I - djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, spada i djelatnost pripreme i usluživanja pića, znači da i za OIB, koji između ostalog, ili kao jedinu djelatnost, obavlja djelatnost u caffe bar-u obveza fiskalizacije započinje 1. siječnja 2013., za ukupnu djelatnost tog OIB-a.

11. Poslovni subjekt u svom sustavu ima restoran i maloprodaju. Kreće li s 01.01.2013. fiskalizacija samo u restoranu i u prodavaonicama ili će se u maloprodaji to moći uraditi kasnije (od 01.04. ili 01.07.13.)?

Prema Zakona od 1. siječnja 2013., obveza fiskalizacije propisuje se za obveznike fiskalizacije koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I područja NKD 2007.), dakle to je kriterij utvrđivanja obveze fiskalizacije. Slijedom navedenog, ako je jedna od djelatnosti koju obavljate djelatnost koja pripada području Oznake I NKD 2007 – obveznik ste fiskalizacije od 1. siječnja 2013. i to za ukupnu djelatnost. Znači da od 1. siječnja 2013. morate započeti provoditi postupke fiskalizacije (prilagodba sadržaja računa i načina numeriranja, donošenje internog akata o poslovnicama te isticanje upozoravajuće naljepnice) te postupak fiskalizacije izdavanja računa u svim djelatnostima za sve račune koje naplaćujete sredstvima koja se smatraju gotovinom.

12. Hoće li OPG, koji prodaje vino iz vlastitog podruma, biti obveznik fiskalizacije i kada?

Prema Zakonu obveza fiskalizacije započinje:

za velike i srednje porezne obveznike, te za sve porezne obveznike iz djelatnosti Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I - NKD 2007.) od 01.01.2013. godine;
za osobe koje kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (Oznaka G NKD 2007.), i osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja (čl.18. stavak 2. ZOPD) od 01.04.2013.;
ostali od 01.07.2013.

OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti smatra se i obveznikom fiskalizacije. OPG – prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine, spada u razred A-poljoprivreda, a što znači da je obveznik fiskalizacije od 01.07.2013.

Napominjemo da u ovom trenutku za prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima nije potrebno izdavati račune, a ako nema obveze izdavanja računa, nema ni obveze fiskalizacije (Zakon o porezu na dodanu vrijednost). Nadalje, Zakon predviđa da se od fiskalizacije oslobađa prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima (ali samo vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima).

13. Naše poduzeće (d.o.o.) vrši servisne usluge na terenu. Tri djelatnika izdaju račune kod korisnika. Nije nam jasno kako provesti fiskalizaciju i kome se obratiti za dodatne informacije i pojašnjenja?

Prema Zakonu pružanje usluga na terenu nije isključeno od obveze fiskalizacije. Stoga se poduzeće smatra obveznikom fiskalizacije i mora izvršiti prilagodbu kao i svi obveznici fiskalizacije za postupak fiskalizacije (interni akt o poslovnicama, prilagodba sadržaja računa i numeriranja, isticanje upozoravajuće naljepnice). Ako se kod pružanja usluge na terenu izdaju računi koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju gotovinom, potrebno je provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa na način da se osigura korištenje prijenosnog prilagođenog naplatnog uređaja. Radi dostave računa na ovjeru, obveznik fiskalizacije dužan je dostaviti podatke o poslovnim prostorima Poreznoj upravi, a na temelju donesenog internog akata. U ovom slučaju svaki djelatnik (ako obavlja zasebne usluge na terenu) može se smatrati zasebnim pokretnim poslovnim prostorom, bez adrese, koji će imati svoj prijenosni naplatni uređaj. Osim navedenog, potrebno je prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa.

14. Što se smatra poslovnim prostorom?

Što se za potrebe fiskalizacije smatra poslovnim prostorom u potpunosti je prepušteno obveznicima fiskalizacije, osim što se minimalno poslovnim prostorom mora smatrati svaki fizički odvojeni zatvoreni poslovni prostor (prostori na različitim adresama). Što obveznik fiskalizacije smatra poslovnim prostorom treba biti jasno propisano internim aktom.

Primjerice, moguće je u jednoj prostoriji voditi dva odvojena poslovna prostora primjerice za potrebe djelatnosti pružanja usluge knjigovodstva i usluge najma ili opet obveznik fiskalizacije može odrediti da mu je svaka ekipa koja pruža usluge na terenu jedan „poslovni“ prostor. Ako obveznik fiskalizacije posluje u mjestu sjedišta, ali jedan dan organizira savjetovanje u nekom hotelu, hotel će se smatrati poslovnim prostorom na jedan dan. Djelatnost koja se obavlja bez adrese prijavljuje se kao pokretna (dimnjačar i slično).

Slijednost računa određuje se internim aktom unutar poslovnog prostora. Tako poslovni prostor može imati jednu slijednost ili se ona može utvrditi po na naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ali dozvoljena slijednost je i po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju.

Interni akt obveznik fiskalizacije zadržava u poslovnom prostoru te predočuje za potrebe poreznog nadzora. Interni akt se ne predaje u Poreznu upravu.

15. Ukoliko se isti slijed računa koristi za račune plaćene gotovinom i račune koji de biti plaćeni virmanski (koji ne podliježu fiskalizaciji), šalje li se i virmanske račune u PU? Ukoliko ih se ne šalje, onda će postojati rupe u slijedu brojeva računa koji su poslani u PU?

Porezna uprava prilikom dodjele JIR-a neće provjeravati slijednost računa, već prilikom nadzora i dodatnih analiza. Bitno je da postoji slijednost računa u knjigovodstvu poreznog obveznika i da je jasno propisana internim aktom obveznika fiskalizacije. Znači u postupku fiskalizacije izdavanja računa postojat će „rupe“ u brojevima računa koji se fiskaliziraju, ako obveznik fiskalizacije utvrđuje istu slijednost računa i za račune koji se naplaćuju na račun.

16. Tvrtka ima maloprodajnu jedinicu, ali izdaje i račune za najam poslovnog prostora (računi se knjiže na drugu poslovnu jedinicu i sva naplata ide preko transakcijskog računa). Moraju li se fiskalizirati svi računi tvrtke ili samo u onim poslovnim jedinicama koje barataju gotovinom?

U opisanom slučaju može se smatrati da obveznik fiskalizacije ima dva poslovna prostora. Ako se najam plaća isključivo naplatom na račun i nema poslovanja u gotovini, za taj poslovni prostor tada nema ni obveze fiskalizacije izdavanja računa (ovjera svakog izdanog računa). Za maloprodajno mjesto, kao drugi poslovni prostor, računi mogu imati svoj numerički slijed izdavanja, te za njih postoji obveza fiskalizacije izdavanja računa (ovjere računa). Napominjemo da je obveznik fiskalizacije slobodan u propisivanju što se smatra poslovnim prostorom, bitno je da isto jasno propiše u internom aktu koji predočuje za potrebe poreznog nadzora.

17. Kako se računa rok od dva dana za ponovno slanje računa za izdavanje JIR-a u slučaju greške opisano u članku 21. stavak 2. Zakona? Znači li dva dana 48 sati od trenutka prekida veze ili 48 sati od sljedećeg dana?

Vezano uz razdoblje od 48 sati, napominjemo da se ono tumači u korist poreznog obveznika. Znači ako primjerice danas u toku dana dođe do izdavanja računa bez JIR-a rok od 48 sati počinje teći od završetka tekućeg dana – dakle od 00:00 sljedećeg dana. Što znači da račun mora biti ovjeren u roku sljedeća dva kalendarska dana.

18. Zanima me što je s malim brojem računa koji se na veleprodaji naplate baš gotovinom zbog nepouzdanosti ili lošeg iskustva s određenim kupcem koji je ili obrtnik ili poduzetnik i kupuje robu za daljnju prodaju.

Prema Zakonu, postupak fiskalizacije izdavanja računa potrebno je provesti kod svakog računa koji se naplaćuje sredstvima koji se smatraju gotovinom. Pri tome nije od utjecaja koliki udio navedeni računi čine u ukupnom prometu obveznika te izdaju li se ti računi primjerice u veleprodaji ili nekom drugom dijelu poslovanja obveznika fiskalizacije.

19. Što ako se račun naplaćuje u stranoj valuti? S obzirom da u tehničkoj specifikaciji nema predviđenog polja valute plaćanja, da li je ispravno da u PU proslijedimo protuvrijednost u kunama?

Svi obveznici fiskalizacije izdavanja računa, koji prema posebnom propisu imaju pravo naplaćivati račune u stranoj valuti plaćanja, moraju za potrebe fiskalizacije u prometu gotovinom preračunati iznos u stranoj valuti i u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, iskazati ga na izdanom računu.

Prema tehničkoj specifikaciji predviđeno je slanje poruke koja sadrži podatak o kunskom iznosu na računu.

20. Da li je povrat iznosa poreza kupcu na blagajni fiskalna transakcija? Ako jeste kako je provesti? Veleposlanstva i ambasade kupuju bez PDV-a kako će se takva transakcija tretirati? Primjer: Kupac stranac kupi robu te dobije uz robu obrazac za povrat poreza. Nakon nekoliko dana se vraća u Hrvatsku sa potvrđenim obrascem od carinske ispostave na granici. Na blagajni smo mu dužni isplatiti iznos poreza u gotovini.

U smislu zakona, povrat PDV-a na blagajni stranom kupcu temeljem ovjerenog obrasca PDV-P od carinarnice, za nabavljena dobra u RH iznesena u inozemstvo, ne smatra se transakcijom koja podliježe obvezi fiskalizacije. Naime, fiskalizira se račun koji je prethodno izdan stranom kupcu i koji je naplaćen u gotovini. Navedeni povrat PDV-a se ne provodi ni u knjizi izdanih računa I-RA, već se samo vrši korekcija iznosa s negativnim predznakom pod II-4 u PDV obrascu (naknadno oslobođenje izvoza u okviru osobnog putničkog prometa).

21. Kako postupati pri izdavanju računa kad nestane struje, ili kod kvara uređaja: je li u redu da ti računi imaju redni broj koji bi dobili po redu izdavanja na naplatnom uređaju? Je li u redu da ti računi dobiju vrijeme izdavanja prema trenutku u kojemu ih ukucavamo (a to je poslije radnog vremena trgovine) ili moraju imati oznaku vremena kad je izdan "blok račun"? Smiju li se nakon dolaska struje izdavati redovni računi (da bi se poslužili kupci koji su u trgovini) pa tek naknado unositi račune koji su izdani temeljem "Knjige računa"?

Kod računa koji se dostavljaju naknadno radi kvara uređaja, prilikom naknadnog pretipkavanja putem uređaja imat će prvi slijedeći broj koji broji brojač naplatnog uređaja te vrijeme kada se ukucavaju. Napominjemo da nema zapreke da se prvo riješe zatečeni kupci, a da se tek naknadno dostave već izdani računi. Bitno je samo da naknadni računi budu dostavljeni u propisanom roku. Dostavljeni JIR naknadno treba upisati ručno na izdane račune.

22. Može li poslovni subjekt u jednom dijelu poslovanja koristiti aplikaciju (on-line prijava računa) u primjerice maloprodaji, a u drugom dijelu koristiti paragon blokove (uvezana knjiga računa) pa te račune kasnije unijeti u sustav, primjerice pri razvezu proizvoda kamionom (pri čemu se na licu mjesta obračunava iznos ovisno o količini preuzete robe)?

Ne. Obveznici fiskalizacije uvijek provode postupak fiskalizacije izdavanja računa na zakonom propisan način. Izdavanje računa iz knjige ovjerenih računa moguće je samo kod:

paušalista – redovni način rada
za rezervu – u slučaju kvara, potrebno naknadno pretipkati izdane račune
ako ima potvrda HAKOM – nemogućnost veze, za redovni način rada za vrijeme važenja potvrde

23. Kako će se riješiti problem fiskalizacije kod ugostitelja i trgovaca koji su npr. na otocima gdje je loš signal ili nema signala niti uvjeta za uvođenje interneta? Kako će oni provoditi fiskalizaciju?

Obzirom da je jedan od uvjeta za provođenje fiskalizacije korištenje Internet veze, Pravilnikom će biti propisani iznimni slučajevi prekida ili nemogućnosti uspostavljanja veze, pa tako ukoliko dođe do prekida veze sa Poreznom upravom, obveza je u roku od 48 sati poslati sve transakcije Poreznoj upravi i uspostaviti elektroničku vezu. Ako je u trenutku izdavanja računa Internet veza u prekidu i dođe do izdavanja računa bez Jedinstvenog identifikatora računa, naplatni uređaj pamti izdani račun i upravo te podatke šalje ponovno na ovjeru, odnosno naknadno dostavlja obvezniku fiskalizacije potvrdu o naknadno zaprimljenim računima. Također, u svrhu provođenja postupka fiskalizacije propisati će se uvođenje knjige uvezanih računa, za one obveznike fiskalizacije koji se oporezuju paušalno (male obveznike fiskalizacije) i nisu u obvezi digitalno provoditi fiskalizaciju, i u slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja.

Naravno, u pripremi ovoga Zakona se itekako vodilo računa o eventualnoj nepokrivenosti signalom, a samim time i Internet vezom, posebno na područjima koja navodite, i primjerice Nacionalnim parkovima, i nekim područjima koja će biti od strane svih tele-operatera označena kao nepokrivena signalom, pa će se u tim slučajevima, postupati na već opisani način, odnosno uz potvrdu HAKOM-a, čije ishođenje je opisano na našoj web stranici, obveznici fiskalizacije koristiti će knjigu računa, ovjerenu u Poreznoj upravi.

24. Da li je i u kojem pravilniku definirano da se u knjizi izlaznih računa mora vidjeti „novi“ broj računa – JIR?

Člankom 161. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine od broja 149/09 do 64/12) propisano je da se između ostalog u Knjigu izdanih (izlaznih) računa upisuje broj računa. Nadalje stavkom 2. toga članka propisano je da se u Knjigu izdanih računa unose i podaci o dnevnom gotovinskom prometu za koji su izdani računi u smislu odredbe članka 15. stavka 6. Zakona. U tom slučaju se u stupac 2 unose brojevi računa za gotovinski promet (od__do__, prema specifikaciji od__do__i sl.), u stupac 3 datum, u stupac 4 naznaka da se radi o gotovinskim računima kao »gotovinska naplata blagajne br.__« i sl., stupac 5 se ne popunjava. U stupac 6 upisuje se ukupan gotovinski promet s porezom, a iznos tih računa razvrstan po poreznim stopama upisuje se u stupce 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 18. U ove stupce porezni obveznik može na temelju isprava o dnevnom prometu upisati u jednom iznosu gotovinski promet za cijelo obračunsko razdoblje.

Prema tome, propisima o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se u Knjigu izdanih računa unosi broj računa, međutim nije propisano od čega se sastoji broj računa, stoga načelno smatramo da se Knjigu izdanih računa u stupac 2 kao broj računa može unijeti „novi“ broj računa koji mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed što je propisano odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Međutim skrećemo pažnju na odredbu članka 161. stavka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojom je propisano da porezni obveznik u Knjigu izdanih računa unosi podatke o dnevnom gotovinskom prometu na način da ne navodi svaki pojedini broj računa za gotovinski promet već te brojeve računa može iskazati tako da navede brojeve računa od__do__, prema specifikaciji od__do__.

Napominjemo da JIR nije broj računa, broj računa je definiran Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, dok je JIR (Jedinstveni identifikator računa) alfanumerički zapis koji se programski generira iz određenog seta podataka, i kojega Porezna uprava dodjeljuje računima koji elektroničkim putem stignu na ovjeru, i kao takav se ne ispisuje u knjizi izlaznih računa.

25. Što činiti kod promjene načina plaćanja izdanog računa, primjerice u veleprodaji je izdan veleprodajni račun. Nakon nekoliko dana kupac dolazi sa tim računom i plaća ga na licu mjesta u gotovini. Što u tom slučaju? Stornirati veleprodajni račun i kreirati maloprodajni ili nešto drugo?

U smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom obvezi fiskalizacije podliježe račun koji je naplaćen sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, ček, kartice). Obzirom da je kupac naknadno odlučio obavljenu isporuku platiti gotovinom, porezni obveznik (veleprodaja) neće izdani račun stornirati na način propisan odredbama propisa o porezu na dodanu vrijednost, već će izdani račun biti storniran u fiskalizaciji, te će za tu isporuku biti izdan drugi račun zbog gotovinskog plaćanja koji mora biti proveden kroz fiskalizaciju.

Takva isporuka biti će prikazana u dnevnom prometu onog dana kad je isporuka bila obavljena, odnosno kada je bio izdan račun za bezgotovinsko plaćanje obzirom da je u tom obračunskom razdoblju nastala i obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost. Međutim porezni obveznik bi zbog eventualnog budućeg poreznog nadzora trebao na neki način povezati storno računa u sustavu fiskalizacije sa novim računom koji je proveden kroz fiskalizaciju kako ne bi došlo do pogrešaka pri obračunavanju poreza na dodanu vrijednost.

Napominjemo da je prije izdavanja računa vrlo važno s kupcem utvrditi način plaćanja računa, kako bi se unaprijed izbjegla situacija da se, samo radi promjene oznake načina plaćanja (kao obveznog elementa računa), već izdani i fiskalizirani račun mora stornirati i izdati novi. Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajuće primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je u tom slučaju potrebno fiskalizirati (i knjigovodstveno evidentirati) 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom.

26. Ukoliko kupac izmjeni način plaćanja nakon što je dohvaćen JIR npr. nema gotovine već izvadi karticu, da li je potrebno stornirati prethodni račun i izdavati novi?

S obzirom da je način plaćanja obvezni dio računa, način plaćanja treba biti ispravno označen. Znači, ako se promjeni način plaćanja iz gotovine u karticu nakon što je dohvaćen JIR, bez obzira da li se isto događa dok je kupac još na blagajni ili ne, potrebno je stornirati prethodni račun i izdati novi s ispravno iskaznim načinom plaćanja. Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajući primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da je potrebno fiskalizirati 3 dokumenta: prvi račun, račun za storniranje računa (s negativnim iznosima) te ispravni račun za isporuku dobra ili obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom.

27. Kako postupati kod računa za predujam naplaćenog u gotovini?

U smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost za primljeni predujam porezni obveznik mora ispostaviti račun za predujam, za koji se u smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, mora provesti postupak fiskalizacije, ako je naplaćen sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, čekovi, kartice). Nakon što će isporuka biti obavljena porezni obveznik treba, sukladno odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ispostaviti račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka dobra odnosno obavljena usluga, a račun za predujam se poništava (stornira). Kako se u smislu odredbi čl. 24 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, sve obveze propisane za izdavanje računa odgovarajući primjenjuju i kod izdavanja računa za storniranje računa (sadržaj, broj), to konkretno znači da treba fiskalizirati (i knjigovodstveno evidentirati) sva 3 dokumenta: račun za predujam, račun za storniranje računa predujma (s negativnim iznosima) te novi račun za isporuku dobra odnosno obavljenu uslugu. Pri tome svaki dokument ima svoj (novi) redni broj računa, sukladno pravilima slijednosti koje utvrđujete svojim internim aktom.