PRAVILNIK O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Published in Knjigovodstvo i računovodstvo

MINISTARSTVO FINANCIJA

3156

Na temelju članka 38. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (»Narodne novine« broj 133/12) ministar financija donosi

PRAVILNIK

O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje provedba Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Zakon): upute o postupcima pribavljanja certifikata, duljinu i tip zapisa za JIR, strukturu podataka o računu, način generiranja, duljinu i tip zapisa za zaštitni kod izdavatelja računa, oblik i strukturu poruka za podatak o poslovnim prostorima, protokole i sigurnosne mehanizme za razmjenu poruka, model primjene kod kojeg se koristi centralni informacijski sustav obveznika fiskalizacije za slanje i potpisivanje elektroničkih poruka, model primjene u kojem se slanje i potpisivanje poruka obavlja pojedinačno na elektroničkim naplatnim uređajima, standardne poruke o greškama, protokole o postupanju u slučaju grešaka, sadržaj te postupak ovjere uvezane knjige računa, obveze obveznika fiskalizacije te postupak dokazivanja u slučajevima nemogućnosti uspostave veze za razmjenu podataka, izgled i sadržaj obavijesti o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun, upute o načinima provjera izdanih računa putem servisa Porezne uprave te način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

(1) Centralni informacijski sustav Porezne uprave (CIS) je informacijski sustav Ministarstva financija, Porezne uprave koji zaprima i obrađuje poruku zahtjeva.

(2) Sustav PKI (Public Key Infrastructure) je Registar digitalnih certifikata koji vodi Financijska agencija.

(3) RDC Obrasci on-line smatra se aplikacija Financijske agencije za elektroničku predaju dokumentacije za dobivanje digitalnih certifikata.

II. POSTUPAK PRIBAVLJANJA CERTIFIKATA

Članak 3.

(1) Radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa, obveznici fiskalizacije, prema članku 12. Zakona, dužni su od Financijske agencije nabaviti produkcijski aplikativni certifikat.

(2) Produkcijskim aplikativnim certifikatom iz stavka 1. ovoga članka smatra se aplikativni digitalni certifikat za fiskalizaciju FINA RDC: Fiskal x(x predstavlja redni broj certifikata izdanog za određenog poreznog obveznika).

(3) Obveznici fiskalizacije koji u skladu s člankom 37. Zakona žele provesti testiranje postupka fiskalizacije izdavanja računa od Financijske agencije nabavljaju certifikat FINA DEMO PKI.

(4) Obveznik fiskalizacije, ovisno o modelu povezivanja, samostalno odlučuje o potrebi broja aplikativnih digitalnih certifikata za provedbu postupka fiskalizacije izdavanja računa.

Članak 4.

(1) Obveznik fiskalizacije imenuje skrbnika, koji od Financijske agencije preuzima produkcijski aplikativni certifikat.

(2) Skrbnikom iz stavka 1. ovoga članka smatra se fizička osoba koja je zadužena za preuzimanje, uporabu, brigu i čuvanje privatnog ključa, odnosno certifikata koji je izdan za aplikaciju.

Članak 5.

(1) Za potrebe izdavanja produkcijskog aplikativnog certifikata provodi se postupak registracije obveznika fiskalizacije u Sustav PKI.

(2) Registracija iz stavka 1. ovoga članka u Sustav PKI provodi se dostavom dokumentacije:

1. rješenje o upisu u nadležni registar (tijelo koje ga je osnovalo),

2. obavijest Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i matičnom broju (samo za obveznike fiskalizacije pravne osobe) i

3. presliku identifikacijskog dokumenta osobe ovlaštene za zastupanje obveznika fiskalizacije.

(3) Po obavljenoj registraciji u Sustav PKI, za izdavanje produkcijskog aplikativnog certifikata obveznik fiskalizacije predaje sljedeću dokumentaciju:

1. Zahtjev za izdavanje aplikativnog certifikata za fiskalizaciju –

1 primjerak, koji se može preuzeti na internetskoj stranici Financijske agencije,

2. Ugovor o obavljanju usluga certificiranja – 2 primjerka, koji se može preuzeti na internetskoj stranici Financijske agencije,

3. presliku identifikacijskog dokumenta skrbnika certifikata, te

4. dokaz o uplati naknade za izdavanje produkcijskih aplikativnih certifikata za fiskalizaciju.

(4) Obveznici fiskalizacije koji su već registrirani u Sustavu PKI, za potrebe izdavanja produkcijskog aplikativnog certifikata, nisu dužni izvršiti ponovnu registraciju. U tom slučaju obveznik fiskalizacije predaje samo dokumentaciju potrebnu za izdavanje produkcijskog aplikativnog certifikata za fiskalizaciju.

(5) Svu potrebnu dokumentaciju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, obveznik fiskalizacije predaje u najbliži Registracijski ured Financijske agencije ili elektronički putem aplikacije RDC Obrasci on-line.

Članak 6.

(1) Obveznik fiskalizacije može dati pravo potpisivanja Zahtjeva i Ugovora iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika drugoj osobi.

(2) Pravo potpisivanja daje se na temelju obrasca Punomoći. Punomoć treba biti potpisana i ovjerena od strane osobe ovlaštene za zastupanje obveznika fiskalizacije.

(3) Obrazac Punomoći može se preuzeti na internetskoj stranici Financijske agencije.

Članak 7.

(1) Nakon predaje i obrade dokumentacije iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika, skrbniku certifikata izdaju se aktivacijski podaci (referentni broj i autorizacijski kod), na način označen u Zahtjevu.

(2) Kombinacijom dobivenih podataka, skrbnik preuzima certifikat s internetskih stranica Financijske agencije.

III. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA

Članak 8.

(1) Porezna uprava dostavlja Jedinstveni identifikator računa (JIR) kao potvrdu o uredno zaprimljenim elementima računa prema članku 17. stavku 3. Zakona.

(2) Jedinstveni identifikator računa određen na način propisan stavkom 1. ovoga članka mora biti jedinstven za svaki račun.

Članak 9.

(1) Za jedinstveni identifikator računa na računu koristi se kratica JIR, a izračunava se metodom UUID (universally unique identifier).

(2) JIR je sastavljen od 32 znaka.

(3) Znakovi JIR-a sastoje se od brojeva 0 – 9 i slova a – f, koji se iskazuju u pet grupa odvojenih povlakom (-) u obliku 8-4-4-4-12.

IV. STRUKTURA ELEMENATA RAČUNA

Članak 10.

(1) Prema članku 15. Zakona radi provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa, kada se izdaju računi koji se naplaćuju u gotovini obveznik fiskalizacije dužan je izdavati račune koji sadrže JIR.

(2) Izdavanje računa prema stavku 1. ovoga članka provodi se izdavanjem računa putem elektroničkih naplatnih uređaja koji omogućavaju korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje elemenata računa te vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka s Ministarstvom financija, Poreznom upravom.

(3) JIR se dodjeljuje elementima svakog pojedinačno dostavljenog računa u trenutku izdavanja računa.

Članak 11.

(1) Proces razmjene podataka, između obveznika fiskalizacije i CIS-a radi izdavanja računa koji sadrže jedinstveni identifikator računa iz članka 10. stavak 1. ovoga Pravilnika, započinje u trenutku kad operater na naplatnom uređaju izdaje kupcu račun.

(2) Proces razmjene podataka iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od sljedećih koraka:

1. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika priprema podatke za račun i temeljem istih izračunava zaštitni kod izdavatelja,

2. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika priprema XML poruku zahtjeva i elektronički ju potpisuje s privatnim ključem aplikativnog certifikata koji je izdan obvezniku u svrhu fiskalizacije,

3. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika inicira 1-way SSL komunikaciju pri čemu se poslužitelj Porezne uprave predstavlja s poslužiteljskim certifikatom iz članka 26. ovoga Pravilnika,

4. nakon uspješno uspostavljene SSL komunikacije vrši se poziv servisa,

5. CIS zaprima i obrađuje poruku zahtjeva. Ako je zahtjev uspješno obrađen CIS priprema XML poruku odgovora koja sadrži JIR, elektronički ju potpisuje s privatnim ključem aplikativnog certifikata fiskalcis i šalje pristupnoj točki obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika.

6. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika zaprima poruku odgovora i provjerava elektronički potpis s javnim ključem aplikativnog certifikata fiskalcis,

7. operater na naplatnom uređaju izdaje kupcu račun s ispisanim JIR-om.

Članak 12.

(1) Ako se prilikom obrade poruke zahtjeva iz članka 11. ovoga Pravilnika dogodi greška iz članka 29. ovoga Pravilnika CIS vraća XML poruku odgovora koja sadrži opis greške. U tom slučaju odgovor ne sadrži JIR i operater na naplatnom uređaju (blagajnik) izdaje kupcu račun bez JIR-a.

(2) Poslovni proces izdavanja računa kupcu ne smije biti onemogućen zbog nastale greške. Obveznik fiskalizacije je dužan ispraviti nepravilnosti u slanju poruke i poruku naknadno dostaviti.

(3) U svim slučajevima kad obveznik fiskalizacije nije dobio JIR za izdani račun obveznik je dužan naknadno ponoviti slanje poruke.

(4) U trenutku kad obveznik dobije ispravnu poruku odgovora od CIS-a koja sadrži JIR može smatrati da je račun prijavljen Poreznoj upravi.

Članak 13.

(1) Poruke koje nisu dobile JIR treba dostaviti naknadno u periodu manjeg opterećenja, uzimajući u obzir zakonom propisan rok od 48 sati za dostavu računa propisan Zakonom.

(2) Maksimalno vrijeme (time-out) koje pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika treba čekati poruku odgovora s JIR-om od CIS-a određuje obveznik.

(3) Obveznik treba napraviti procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora. Kod procjene u obzir treba uzeti i maksimalno vrijeme od 2 sekunde u kojem CIS treba obraditi poruku zahtjeva i vratiti poruku odgovora (vrijeme od trenutka ulaska poruke zahtjeva u CIS do trenutka izlaska poruke odgovora iz CIS-a).

Članak 14.

Podatkovni skup zahtjeva za račun sastavni je dio ovoga Pravilnika i nalazi se u Privitku broj 1. ovoga Pravilnika.

V. ZAŠTITNI KOD IZDAVATELJA RAČUNA

Članak 15.

(1) Zaštitni kod obveznika fiskalizacije je alfanumerički zapis kojim se potvrđuje veza između obveznika fiskalizacije i izdanog računa.

(2) Zaštitni kod obveznika fiskalizacije stvara obveznik fiskalizacije i ispisuje ga na računu te dostavlja Poreznoj upravi kao element računa.

Članak 16.

Zaštitni kod obveznika fiskalizacije koristi se kao obvezni element računa:

1. kojim obveznik fiskalizacije po potrebi, u postupku provjere računa u tijeku poreznog nadzora na temelju ostalih elemenata računa dokazuje da je on izdavatelj računa te

2. u postupcima provjere računa od strane građana na temelju članka 27. Zakona i u svim slučajevima kada je račun izdan bez JIR-a.

Članak 17.

(1) Zaštitni kod obveznika fiskalizacije određuje se iz podataka računa:

1. koji osiguravaju jedinstvenost računa: OIB obveznika, datum i vrijeme izdavanja računa, brojčana oznaka računa, oznaka poslovnog prostora, oznaka naplatnog uređaja, ukupni iznos računa te

2. koji osiguravaju autentičnost obveznika fiskalizacije: elektronički potpis privatnim ključem aplikativnog certifikata Financijske agencije koji je dodijeljen obvezniku u svrhu fiskalizacije.

Članak 18.

(1) Pri računanju zaštitnog koda koristi se UTF-8 (Unicode Transformation Format 8) kodiranje. Kao decimalni separator kod podatka »ukupni iznos« koristi se točka.

(2) Elektroničko potpisivanje vrši se koristeći RSA-SHA1 elektronički potpis s važećim FINA certifikatom za fiskalizaciju koji je dodijeljen obvezniku fiskalizacije.

(3) Koristeći MD5 kriptografsku hash funkciju (po standardu RFC 1321 The MD5 Message-Digest Algorithm) dobiva se rezultat: 32-znamenkasti broj zapisan u heksadecimalnom formatu (brojevi i mala slova: 0-9, a-f) koji se ispisuje na račun.

VI. OBLIK I STRUKTURA PODATAKA O POSLOVNIM PROSTORIMA

Članak 19.

(1) Obveznik fiskalizacije dostavlja podatke o poslovnim prostorima prilikom uključivanja u sustav fiskalizacije za sve poslovne prostore u kojima izdaje račune, a koji podliježu postupku fiskalizacije izdavanja računa prema članku 19. Zakona.

(2) Obveznik fiskalizacije dostavlja pojedinačno podatke za svaki poslovni prostor. Podatke o poslovnom prostoru je potrebno dostaviti prije slanja prvog računa koji se odnosi na taj poslovni prostor.

(3) Ako obveznik fiskalizacije otvori novi poslovni prostor, odnosno nastanu promjene kod postojećeg poslovnog prostora, obveznik fiskalizacije dužan je naknadno dostaviti nove/promijenjene podatke.

(4) Tipovi promjena, iz stavka 3. ovoga Pravilnika, koje je potrebno dostaviti:

1. promjena adrese,

2. promjena radnog vremena,

3. poslovni prostor se zatvara tj. prestaje s radom.

(5) Proces razmjene podataka započinje u trenutku kad obveznik treba dostaviti podatke o poslovnom prostoru i sastoji se od sljedećih koraka:

1. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika priprema podatke o poslovnom prostoru,

3. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika inicira 1-way SSL komunikaciju pri čemu se poslužitelj Porezne uprave predstavlja s poslužiteljskim certifikatom,

4. nakon uspješno uspostavljene SSL komunikacije vrši se poziv servisa.

5. CIS zaprima i obrađuje poruku zahtjeva. Ukoliko je zahtjev uspješno obrađen CIS priprema XML poruku odgovora, elektronički ju potpisuje s privatnim ključem aplikativnog certifikata fiskalcis i šalje pristupnoj točki obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika,

6. pristupna točka obveznika fiskalizacije iz članka 23. ovoga Pravilnika zaprima poruku odgovora i provjerava elektronički potpis s javnim ključem aplikativnog certifikata fiskalcis,

7. ako odgovor ne sadrži grešku proces se završava.

Članak 20.

(1) Ako se prilikom obrade poruke zahtjeva iz članka 19. ovoga Pravilnika dogodi greška iz članka 29. ovoga Pravilnika CIS vraća XML poruku odgovora koja sadrži opis greške. Obveznik fiskalizacije je dužan ispraviti nepravilnosti u slanju poruke i poruku naknadno dostaviti.

(2) U svim slučajevima kad obveznik nije dobio poruku odgovora ili je dobio poruku odgovora koja sadrži grešku, obveznik fiskalizacije je dužan naknadno ponoviti slanje poruke.

(3) U trenutku dobivanja ispravne poruke odgovora od CIS-a može se smatrati da su podaci o poslovnom prostoru prijavljeni Poreznoj upravi.

Članak 21.

(1) Poruke koje nisu dostavljene Poreznoj upravi treba dostaviti naknadno u periodu manjeg opterećenja.

(2) Maksimalno vrijeme (time-out) koje naplatni uređaj (ili informacijski sustav) obveznika fiskalizacije treba čekati poruku odgovora od CIS-a određuje obveznik. Prilikom procjene treba uzeti u obzir sve što je navedeno i u članku 13. stavku 3. kojim se opisuje proces dostave podataka za račun.

Članak 22.

Podatkovni skup zahtjeva za poslovni prostor sastavni je dio ovoga Pravilnika i nalazi se u Privitku broj 2.

VII. PROTOKOLI I SIGURNOSNI MEHANIZMI ZA RAZMJENU PORUKA, MODEL PRIMJENE KOD KOJEG SE KORISTI CENTRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV OBVEZNIKA FISKALIZACIJE ZA SLANJE I POTPISIVANJE ELEKTRONIČKIH PORUKA, MODEL PRIMJENE U KOJEM SE SLANJE I POTPISIVANJE PORUKA OBAVLJA POJEDINAČNO NA ELEKTRONIČKIM NAPLATNIM UREĐAJIMA, STANDARDNE PORUKE O GREŠKAMA, PROTOKOLI O POSTUPANJU U SLUČAJU GREŠAKA

Članak 23.

(1) Obveznici fiskalizacije za potrebe razmjene podataka iz članaka 11. i 19. ovoga Pravilnika komuniciraju s Poreznom upravom putem svoje pristupne točke.

(2) Pristupnom točkom obveznika fiskalizacije može se smatrati ili naplatni uređaj ili informacijski sustav obveznika fiskalizacije.

Članak 24.

(1) Obveznici fiskalizacije dužni su osigurati hardversku i softversku podršku za razmjenu poruka s pristupnom točkom CIS-a.

(2) Obveznik fiskalizacije treba osigurati hardverske i softverske preduvjete za provedbu postupaka fiskalizacije.

(3) Odabir platforme i implementacija softverskog rješenja je u nadležnosti obveznika fiskalizacije i takve informacije nije potrebno dojaviti Poreznoj upravi.

Članak 25.

(1) Za spajanje na CIS, obveznik fiskalizacije mora zadovoljiti sljedeće mrežne preduvjete:

1. vrsta mreže Internet

2. potrebni otvoreni TCP portovi prema CIS-u – 8849

3. odgovarajuću propusnost.

(2) Odgovarajuću propusnost obveznik fiskalizacije utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja, a prema članku 13. ovoga Pravilnika.

(3) Aplikativno rješenje obveznika fiskalizacije radi provedbe postupka fiskalizacije iz članaka 11. i 19. ovoga Pravilnika mora zadovoljiti sljedeće preduvjete:

1. standardi kreiranja klijenta WS-I

2. tip servisa document-literal i

3. aplikacijski protokol SOAP/HTTPS (SOAP 1.1).

Članak 26.

(1) CIS, za potrebe provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa, dostupan je u dvije okoline:

1. testna i

2. produkcijska.

(2) Testna i produkcijska okolina CIS-a razlikuju se u različitim adresama pristupnih točaka i certifikatima.

(3) Kao davatelj usluge PKI odabran je Registar digitalnih certifikata Financijske agencije. Klijentski sustav za produkcijsku okolinu mora imati izdan certifikat od Financijske agencije RDC (http://rdc.fina.hr). Klijentski sustav za testnu okolinu mora imati izdan certifikat od FINA DEMO PKI (https://demo-pki.fina.hr).

(4) Uporaba certifikata na strani CIS pristupne točke Porezne uprave je:

– uspostava SSL veze prema CIS-u

– elektroničko potpisivanje poruka.

(5) Certifikati koje koristi CIS pristupna točka po okolinama imaju sljedeće nazive:

1. Testna

– poslužiteljski: cistestna.apis-it.hr

– aplikacijski: fiskalcistest

2. Produkcijska

– poslužiteljski: cis.porezna-uprava.hr

– aplikacijski: fisklacis.

(6) Razmjena podataka između CIS-a i pristupne točke obveznika fiskalizacije odvija se putem web-servisa korištenjem XML poruka.

Članak 27.

Komunikacija sa CIS-om zaštićena je 1-way SSL enkripcijom na transportnom sloju.

Članak 28.

(1) Obveznici fiskalizacije pristupaju CIS-u iniciranjem 1-way SSL veze.

(2) Koristeći SSL kanal obveznici fiskalizacije razmjenjuju poruke s pristupnom točkom Porezne uprave.

(3) Razmjena podataka je sinkrona što znači da pristupna točka odmah odgovara na zahtjev korisnika.

(4) Formati poruka zahtjeva i odgovora specificirani su kroz XML shemu iskazanu u Privitku 1. i 2. ovoga Pravilnika.

Članak 29.

U postupku provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa prema članku 11. ovoga Pravilnika te u postupku dostave podataka o poslovnom prostoru prema članku 19. ovoga Pravilnika CIS-a može dostaviti jednu od sljedećih poruka o greškama:

1. 'Poruka nije u skladu s XML shemom'

2. 'Certifikat nije izdan od strane FINA-e.'

3. 'Certifikat ne sadrži naziv 'Fiskal' .'

4. Neispravan digitalni potpis

5. 'OIB iz poruke zahtjeva nije jednak OIB-u iz certifikata.'

6. 'Sistemska pogreška prilikom obrade zahtjeva.'

Članak 30.

(1) Poruka zahtjeva iz članaka 11. i 19. ovoga Pravilnika osim poslovnih podataka sadrži i elektronički potpis.

(2) Za elektronički potpis poruke obveznik fiskalizacije koristi aplikativni certifikat izdan u svrhu fiskalizacije.

VIII. SADRŽAJ TE POSTUPAK OVJERE UVEZANE KNJIGE RAČUNA

Članak 31.

(1) Mali obveznici fiskalizacije iz članka 4. Zakona dužni su izdati račun koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa.

(2) Uvezanu knjigu računa prije početka upotrebe ovjerava Ministarstvo financija, Porezna uprava. Ovjera knjige računa vrši se u najbližim ispostavama Porezne uprave.

(3) Mali obveznici fiskalizacije provode postupak fiskalizacije izdavanjem računa na način propisan stavcima 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjujući postupke fiskalizacije izdavanja računa propisane člancima 17., 18. i 19. Zakona.

(4) Uvezana knjiga računa za obveznike iz stavka 1. ovog članka sastoji se od omota, predlista i knjižnog bloka, formata je 14,5 x 10,0 cm (A6) i sadrži 3 x 50 NCR listova.

Članak 32.

(1) Uvezana knjiga računa ima otisnut serijski broj koji se sastoji od sedmeroznamenkaste brojčane oznake na predlistu i na knjižnom bloku.

(2) Na prvoj stranici omota knjige računa iz članka 31. stavka 4. ovog Pravilnika, otisnut je tekst »Knjiga računa«.

(3) Papir za predlist obavezno je MOULD sa zaštićenim UV vlaknima i zaštitnim vodenim znakom, čime se osigurava zaštita od zloupotrebe.

(4) Na predlistu iz stavka 3. ovog članka, naveden je članak 20. stavak 2. Zakona temeljem kojeg Ministarstvo financija, Porezna uprava ovjerava knjigu računa s pripadajućim prostorom za podatke o:

1. serijskom broju knjige računa,

2. oznaka klase,

3. datum ovjere,

4. broj ovjere,

5. prostor za pečat i potpis.

(5) Račun iz knjige uvezanih računa mora sadržavati najmanje podatke iz članka 9. Zakona.

Članak 33.

(1) Obveznici fiskalizacije iz članka 3. Zakona, u slučaju potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja dužni su izdavati račune iz uvezane knjige računa prema članku 22. Zakona.

(2) Obveznici fiskalizacije iz stavka 1. ovog članka mogu koristiti uvezanu knjiga računa iz stavka 4. članka 31. ovog Pravilnika.

(3) Obveznici fiskalizacije koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost koriste uvezanu knjigu računa s iznosom poreza razvrstanim po poreznim stopama.

(4) Uvezana knjiga računa za obveznike fiskalizacije iz stavka 3. ovoga Pravilnika, sastoji se od omota, predlista i knjižnog bloka, formata je 21 x 29,7 cm (A4) i sadrži 3 x 50 NCR listova.

IX. OBVEZE OBVEZNIKA FISKALIZACIJE TE POSTUPAK DOKAZIVANJA U SLUČAJEVIMA NEMOGUĆNOSTI USPOSTAVE VEZE ZA RAZMJENU PODATAKA

Način podnošenja zahtjeva

Članak 34.

(1) Zahtjev za izdavanje potvrde iz članka 23. Zakona podnosi se Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) u pisanom obliku.

(2) Prije podnošenja zahtjeva podnositelj – obveznik fiskalizacije će provjeriti dostupnost usluge pristupa internetu za poslovni prostor u kojem obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, i to kod:

1. operatora koji uslugu pristupa internetu pružaju putem nepokretne mreže elektroničkih komunikacija (nepokretni pristup);

2. operatora koji uslugu pristupa internetu pružaju putem kablovske mreže elektroničkih komunikacija (kabelski pristup);

3. operatora koji uslugu pristupa internetu pružaju putem mreže pokretnih elektroničkih komunikacija (mobilni pristup).

Članak 35.

Uz zahtjev podnositelj – obveznik fiskalizacije će priložiti sljedeće dokaze:

1. negativan odgovor na zahtjev za pružanje usluge pristupa internetu putem nepokretnog pristupa od najmanje dva operatora, od kojih je jedan operator univerzalne usluge Hrvatski telekom d.d.;

2. negativan odgovor na zahtjev za pružanje usluge pristupa internetu putem kablovskog pristupa od najmanje jednog operatora koji djeluje na području na kojem se nalazi poslovni prostor u kojem podnositelj obavlja djelatnost ili dio djelatnosti;

3. izvješće koje sadrži dan i točno vrijeme neuspjelog spajanja na internet putem podatkovnog uređaja za mobilni pristup svakog od operatora koji nude uslugu mobilnog pristupa, a to su Hrvatski telekom d.d., Vipnet d.o.o. i Tele2 d.o.o., kojeg je podnositelj uzeo na besplatno dvodnevno testiranje.

Izdavanje potvrde

Članak 36.

(1) Ako iz zahtjeva podnositelja – obveznika fiskalizacije te iz podataka o dostupnosti usluge pristupa internetu kojima HAKOM raspolaže proizlazi da podnositelj ne može ostvariti funkcionalnu vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom, HAKOM će mu o tome izdati potvrdu, s rokom važenja od godine dana.

(2) Ako podnositelj uz zahtjev nije priložio dokaze iz točke 3. članka 35. ovog Pravilnika neće mu se izdati potvrda.

(3) Ako je podnositelj uz zahtjev priložio dokaze iz točke 3. članka 35. ovog Pravilnika, ali se na temelju njih ne može utvrditi može li ostvariti funkcionalnu vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom, HAKOM će u poslovnom prostoru na koji se zahtjev odnosi provesti odgovarajuća mjerenja.

(4) Ako rezultati mjerenja potvrde nemogućnost uspostave funkcionalne veze za razmjenu podataka s Poreznom upravom, HAKOM će mu o tome izdati potvrdu.

Troškovi izdavanja potvrde

Članak 37.

(1) Podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrde iz članka 34. ovoga Pravilnika te izdavanje potvrde iz članka 36. ovoga Pravilnika ne podliježu obvezi plaćanja troškova.

(2) Troškovi provođenja mjerenja iz stavka 3. članka 36. ovog Pravilnika, naplatit će se od podnositelja u iznosu od 700,00 kuna, ako rezultati mjerenja pokažu da je njegov zahtjev za izdavanjem potvrde bio neosnovan.

X. IZGLED I SADRŽAJ OBAVIJESTI O OBVEZI IZDAVANJA RAČUNA TE OBVEZI KUPCA DA PREUZME I ZADRŽI IZDANI RAČUN

Članak 38.

(1) Obveznik fiskalizacije prema članku 25. Zakona dužan je u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun.

(2) Oblik i sadržaj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(3) Obveznici fiskalizacije mogu zadržati obavijesti o obvezi izdavanja računa prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Članak 39.

(1) Kupac te svaki primatelj računa prema članku 26. Zakona, dužan je zadržati izdani račun nakon izlaska iz poslovnog prostora.

(2) Kupac je dužan na zahtjev ovlaštene osobe, službenika Porezne uprave pokazati izdani račun.

XI. UPUTE O NAČINIMA PROVJERA IZDANIH RAČUNA PUTEM SERVISA POREZNE UPRAVE (SMS, WEB)

Članak 40.

(1) Kupci te svi primatelji računa, za račune koji podliježu obvezi fiskalizacije izdavanja računa prema odredbama Zakona, mogu provjeriti je li njihov račun prijavljen Ministarstvu financija, Poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana izdavanja računa.

(2) Provjera se obavlja slanjem SMS poruke ili upitom na web--servis dostupan na internetskoj stranici Porezne uprave.

(3) Kupac te svi primatelji računa mogu izvršiti provjeru računa slanjem SMS poruke koja sadrži JIR ili slanjem SMS poruke koja sadrži zaštitni kod izdavatelja.

(4) Kupac te svi primatelji računa mogu izvršiti provjeru računa putem web-stranice Porezne uprave. Obavezni podaci za provjeru putem web-stranice su:

1. tip provjere,

2. JIR ili zaštitni kod (ovisno o odabranom tipu provjere)

3. datum i vrijeme izdavanja računa,

4. ukupni iznos računa i kontrolni tekst.

Članak 41.

(1) Provjera računa na način propisan stavkom 2. članka 40. ovoga Pravilnika moguća je samo za račune koji imaju JIR ili zaštitni kod, te se na ovaj način ne provjeravaju računi iz knjige uvezanih računa koja se prije upotrebe ovjerava pečatom i potpisom u Poreznoj upravi.

(2) Provjera se izvršava na način da sustav temeljem ulaznih podataka provjerava je li račun prijavljen te kupcu ili drugom primatelju računa prikazuje poruku o tome da li je račun koji se provjerava prijavljen u Poreznoj upravi.

(3) Provjera će biti moguća ako su zadovoljeni uvjeti da je JIR ili zaštitni kod izdavatelja formalno ispravan, kada je potrebno, da su uneseni i ostali obavezni podaci za provjeru, da je sustav za provjeru dostupan i da može obraditi zaprimljenu poruku.

(4) Ako su zadovoljeni uvjeti iz stavka 14. ovoga članka, kupac ili drugi primatelj računa zaprima poruku koja sadrži podatke o datumu i vremenu izdavanja računa, te o ukupnom iznosu računa kod SMS provjere računa, odnosno poruku o statusu računa kod web-provjere računa.

(5) Ako je zaprimljen zahtjev koji je formalno neispravan, kupac ili primatelj računa zaprima poruku da je potrebno provjeriti ispravnost unesenih podataka.

(6) Ako sustav za provjeru računa nije dostupan, kupac ili primatelj računa zaprima poruku s obavijesti o nedostupnosti sustava za provjeru računa.

(7) Ako račun koji je dostavljen na provjeru nije evidentiran, kupac zaprima poruku da je relevantna provjera 48 sati od izdavanja računa, te ako ni tada račun nije evidentiran, kupac zaprima poruku sa zamolbom da račun dostavi u ispostavu Porezne uprave.

XII. NAČIN TESTIRANJA SUSTAVA ELEKTRONIČKIH NAPLATNIH UREĐAJA KOJE MOGU PROVESTI OBVEZNICI FISKALIZACIJE PRIJE POČETKA OBVEZE FISKALIZACIJE

Članak 42.

(1) U skladu sa člankom 37. Zakona, obveznik fiskalizacije može provesti testiranje sustava, nabavom certifikata iz stavka 3. članka 3. ovoga Pravilnika.

(2) Sustav testiranja provodi se postupkom koji je predviđen člankom 11. i 19. ovoga Pravilnika, a koji se odnosi na proces razmjene podataka radi izdavanja računa i dostavljanje podataka o poslovnim prostorima.

(3) Testiranje se provodi u testnoj okolini, pristupom na CIS, prema članku 26. ovoga Pravilnika.

XIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 43.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 410-01/12-01/3482

Urbroj: 513-07-21-12/12-1

Zagreb, 24. prosinca 2012.

Ministar financija

Slavko Linić, v. r.