Log in
Valdez

Valdez

Politika o kolačićima

Politika o kolačićima

Politika o kolačićima objašnjava kako se na (web stranica) koriste kolačići, kakav izbor imate u vezi kolačića i kako možete pronaći dodatne informacije o kolačićima. Korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu kolačića.

Što su kolačići?

Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu, internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića nisu Vam vidljive. Ipak, postavke internetskog preglednika možete promijeniti i tako sami izabrati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, te pobrisati spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično.

Kakve kolačiće koristimo i zašto?

Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Mi ih koristimo da omogućimo pristup sadržaju. Trajni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Trajni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Mi koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika.

Popis Kolačića

Kolačić Ime Svrha
Google Analytics -gat, _ga, _gid, Ove kolačiće koristimo radi skupljanja informacija o tome kako posjetitelji koriste našu web stranicu. Ove informacije koristimo za izradu izvještaja i poboljšanje stranice. Kolačići prikupljaju informacije u anonimnom obliku, uključujući i broj posjetitelja web stranice, od kuda posjetitelji dolaze na web stranicu i pojedinačne stranice koje posjećuju. Ako ne dopustite ove kolačiće, mi vaš posjet nećemo uključiti u našu statistiku


Kakav izbor imate u vezi kolačića

Isključivanjem kolačića odlučujete da nećete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internet pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite Internet preglednik koji koristite.

Chrome

Firefox

Internet Explorer

Opera (stranica na engleskom jeziku)

Safari

Imajte na umu, blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati ovu web stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam možda neće biti dostupne. Ako želite saznati više o kolačićima, uključujući i informacije o tome kako se kolačići postavljaju te kako možete upravljati njima ili ih isključiti, posjetite web stranicu www.allaboutcookies.org ili www.youronlinechoices.eu. Ako želite onemogućiti praćenje putem servisa Google Analytics na svim web smjestima, posjetite web stranicu http://tools.google.com/dlpage/gaoptout.

Izmjene naše politike kolačića

Svaku buduću izmjenu naše politike o kolačićima objavit ćemo na ovoj stranici. Molimo Vas da povremeno posjetite ovu stranicu radi informiranja o mogućim izmjenama naše politike o kolačićima. Ova politika o kolačićima posljednji put je izmijenjena 12. veljače 2018. godine i zamjenjuje svaku drugu politiku o kolačićima koja je važila prije tog datuma.

Kontakt

Sva pitanja, komentari i zahtjevi vezani uz ovu politiku o kolačićima su dobrodošli te ih možete uputiti na adresu:

Valdez d.o.o.
Ured Tehnološki park Varaždin
42000 Varaždin
Hrvatska
  • Telefon: +385 (0)42 500 499
  • Email adresa:
  • Published in Uncategorised

Prelazak granice Republike Hrvatske

Stožer civilne zaštite je objavio izmjene odluke o zabrani prelaska državne granice o zabrani prelaska državne granice Republike Hrvatske.

Od 09.05.2020 godine omogućen je prelazak granice i ulazak u Republiku Hrvatsku za državljane iz EU i  trećih zemalja iz razloga:

1. Kada postoje poslovni razlozi ili drugi gospodarski interes, uz pridržavanje općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
2. Za putovanje zbog neodgodivih razloga.

Navedene mogućnosti se odnose samo na Republiku Hrvatsku. Druge zemlje imaju vlastita pravila te se za kretajne u tim zemljama ili dolazak/povratak iz Hrvatske trebate informirati u tim zemljama.

  • Published in eURED

Neplaćeni dopust uz odjavu i bez odjave s HZMO i HZZO

Neplaćeni dopust uz odjavu radnika s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Neplaćeni godišnji, odnosno dopust reguliran je odredbom čl. 87. Zakona o radu, koja propisuje da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
Iz navedenog proizlazi da poslodavac može radniku, ali i ne mora, odobriti neplaćeni dopust, odnosno da  odobrenje  neplaćenog  dopusta  ovisi  isključivo  o volji poslodavca nakon što primi zahtjev radnika za odobrenjem neplaćenog dopusta s obzirom na to da poslodavac može odobriti neplaćeni dopust isključivo na zahtjev radnika.
Dakle,  neplaćeni  dopust  predstavlja  mogućnost oko koje se radnik i poslodavac moraju sporazumjeti, odnosno bez suglasnosti radnika i poslodavca nema neplaćenog  dopusta.
Drugim riječima, radnik za vrijeme ove varijante neplaćenog dopusta:

- ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće niti

- pravo iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja

S  obzirom na navedeno, razvidno je da poslodavac u skladu s odredbom čl. 87. st.2. ZR-a ima obvezu odjaviti radnika s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, odnosno staž osiguranja ne uračunava se u mirovinski staž.
Ako  poslodavac  odobri  radniku  korištenje  pravom na neplaćeni dopust, ne dolazi do prestanka radnog odnosa kod navedenog poslodavca, jer je ugovor o radu i dalje je na snazi.

Kako odobravanjem neplaćenog dopusta radni odnos nije prestao, poslodavac nakon isteka toga dopusta ima obvezu radnika ponovno primiti na rad pod istim uvjetima te ga ponovno prijaviti na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Primjer odluke o odobrenju neplaćenog dopusta:

Od strane Poslodavca d.o.o., Adresa,  OIB: 12345678910, na temelju odredbe čl. 87. Zakona o radu, dana 14.03.2020. godine donesena je ova


ODLUKA O ODOBRENJU NEPLAĆENOG DOPUSTA

  • Radniku Peri Periću odobrava se korištenje neplaćenog dopusta u razdoblju od _________.2020. do __________.2020.
  • Za vrijeme neplaćenog dopusta miruju prava i obveze radnika iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, odnosno, poslodavac će radnika odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
  • Radnik ima obvezu povratka na posao __________.2020. godine.

U slučaju neopravdanog izostanka radnika s rada na navedeni datum, isti će se smatrati neopravdanim izostankom kojemu krajnja posljedica može biti otkaz ugovora o radu.

Mjesto i datum _____________________

Poslodavac:
    ___________________________

M. P.

Radnik _______________________


 

Neplaćeni dopust uz plaćanje mirovinskog i zdravstvenog

Člankom 11. stavkom 1. Pravilnika o doprinosima (Nar. nov., br. 2/09-128/17) propisana je primjena najniže mjesečne osnovice, sukladno članku 200. stavku 1. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08-115/16), za obračun doprinosa za razdoblje osiguranja u slučajevima kada poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojem radnik koristi neplaćeni dopust, sukladno propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut. Sukladno navedenim propisima, poslodavac koji ne isplaćuje plaću za vrijeme kada radnik koristi neplaćeni dopust niti je došlo do prestanka ugovora o radu, može radniku obračunati doprinose za to razdoblje primjenom najniže mjesečne osnovice.

Primjer odluke o odobrenju neplaćenog dopusta:

Od strane Poslodavca d.o.o., Adresa,  OIB: 12345678910, na temelju odredbe čl. 87. Zakona o radu, dana 14.03.2020. godine donesena je ova


ODLUKA O ODOBRENJU NEPLAĆENOG DOPUSTA

  • Radniku Peri Periću odobrava se korištenje neplaćenog dopusta u razdoblju od _________ 2020. do __________ 2020.
  • Poslodavac će za vrijeme neplaćenog dopusta radniku plaćati doprinose na minimalnu osnovicu za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
  • Radnik ima obvezu povratka na posao _____________ 2020. godine.

U slučaju neopravdanog izostanka radnika s rada na navedeni datum, isti će se smatrati neopravdanim izostankom kojemu krajnja posljedica može biti otkaz ugovora o radu.

Mjesto i datum _____________________

Poslodavac:
    ___________________________

M. P.

Radnik _______________________

 

No, ovdje treba voditi računa i o tome da radnik koji za vrijeme neplaćenog dopusta ne prima plaću (iako Poslodavac plaća doprinose), za rješenje svojih egzistencijalnih potreba može potražiti drugi posao, a u praksi se događa da se bez raskida radnog odnosa i bez odjave sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kod prethodnog zaposli kod drugoga poslodavca, odnosno sklopi drugi ugovor o radu. Mirovinsko osiguranje u nekim ispostavama neće reagirati na prijavu radnika kod novog poslodavca, iako ne postoji raskid radnog odnosa niti odjava kod prethodnog poslodavca (dok s druge strane reagiraju na puno banalnije i nebitnije podatke poput datuma prethodne promjene statusa), što može biti prilično složena situacija. Uz to što raniji poslodavac cijelo vrijeme uplaćuje doprinose ne znajući za navedeno i predaje JOPPD, nakon saznanja poslodavca za situaciju i pokušaja odjave radnika, HZMO neće provesti odjavu ako ona nije na datum koji prethodi prijavi kod novoga poslodavca. Odnosno događa se da traže retrogradnu odjavu iako ne postoji otkaz radnika, niti raskid radnog odnosa. Što u slučaju retrogradne odjave s obračunima doprinosa, predanim JOPPD izvješćima na Poreznu i sl., službenici od strane HZMO ne zauzimaju stav, a koje su sve moguće komplikacije u takvim situacijama moguće je pretpostaviti, obzirom da su sva postupanja poslodavca u odnosu prema radnicima strogo regulirana Zakonom o radu, pa tako i nedopuštenost retrogradnih aktivnosti. Dodatno je problem što usklađivanje, odnosno  Rekapitulaciju podataka za postupak kontrole (tablica 01/11) HZMO može tražiti godinama unazad, kada je skoro nemoguće bilo što ispravljati, čak i ukoliko ste te sreće pa koristite godinama isti program za knjigovodstvene i kadrovske evidencije. Naša je preporuka da poslodavac kod takvog stajališta od strane HZMO arhivira njihov pisani zahtjev, te da se u svakom slučaju savjetujete sa pravnicima i stručnjacima za radno pravo ili svojim odvjetnikom. Knjigovodstva ne smiju ulaziti u domenu davanja pravnih savjeta niti se baviti nadripisarstvom, pa kada nastupate s takvim zahtjevom prema svom knjigovodstvu razmislite u kojoj poziciji se nalaze.


 

Postoje i neke druge opcije, o čemu se možete savjetovati sa svojim knjigovodstvom. Savjetovanje naših sadašnjih i budućih klijenata je u sklopu ugovorene usluge.

Kako smanjiti porez na dobit?

Porez na dobit firma plaća za svaku godinu po godišnjem obračunu, a u slučaju isplate vlasniku plaća se porez na dohodak i prirez kojeg je firma dužna ustegnuti od isplate dobiti vlasniku.

Porezni  obveznici  koji  su  u  poreznom  razdoblju  ostvarili  ukupni  prihod  do  3.000.000,00  kn primjenjuju stopu poreza na dobitak od 12 % dok oni čiji je ukupni prihod veći od 3.000.000,00 kn dobitak oporezuju po stopi od 18 %. Stopa poreza na dohodak od kapitala iznosi 12%, a na ovaj porez plaća se i prirez ovisno o prebivalištu primatelja.

Na primjeru firme koja ima do 3 mil. kn prihoda te porez na dobit plaća po stopi od 12%, a vlasnik je iz Zagreba:

  • oporeziva dobit iznosi 100.000 kuna
  • firma obračunava i plaća 12.000 kuna poreza na dobit
  • dobit vlasnika nakon poreza iznosi 88.000 kuna
  • od 88.000 kuna firma plaća 10.560 kuna poreza na dohodak i 1900 kuna prireza po stopi od 18%
  • vlasniku se na njegov račun isplaćuje neto iznos od 75.540 kune.

Ukupan trošak poreza i prireza u konkretnom slučaju iznosi 24,46% od dobiti koju je firma ostvarila prije poreza na dobit, što se mijenja ovisno o ukupnom prihodu te mjestu prebivališta vlasnika.


Sukladno  čl.  35.  st.  2.  Zakona,  prijava  poreza  na dobitak podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez  na  dobitak.  Prema  tome,  poduzetnici  kojima je  porezno  razdoblje  jednako  kalendarskoj  godini prijavu  poreza  na  dobitak  za 2019.  podnose  najkasnije do 30. travnja 2020. godine, i to nadležnoj ispostavi  Porezne  uprave  prema  svom  sjedištu  odnosno prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu kada je riječ o fizičkim osobama (obrtnicima) – obveznicima poreza na dobitak.

Prema  čl.  76.  Općeg  poreznog  zakona, porezni obveznik može izvršiti ispravak porezne prijave ako uoči da je ona koju je predao Poreznoj upravi netočna ili nepotpuna te zbog toga može doći do manje ili više plaćenog poreza. Ispravak se može obaviti najkasnije u roku od tri godine od isteka roka za podnošenje prijave. Međutim, ako se prije isteka navedenog roka pokrene postupak poreznog nadzora, porezni obveznik može ispraviti poreznu prijavu najkasnije do dostave obavijesti o početku poreznog nadzora.

Stoga, ukoliko sumnjate da Vaše poslovne knjige nisu vođene uredno - možete se obratiti putem rubrike Kontakt, te ćemo razmotriti mogućnost individualne analize.

DOKUMENTACIJA KOJA SE PREDAJE POREZNOJ UPRAVI do 30.04.2020.

1.  Prijavu   poreza   na   dobitak   za   2019.   godinu (Obrazac PD).
2.  Bilancu na Obrascu POD-BIL.
3.  Račun dobitka i gubitka na Obrascu POD-RDG – ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima u FINA-u. Podsjećamo, prema čl. 46. st. 5. Pravilnika, Bilanca i RDG koje je poduzetnik dostavio u  propisanim  rokovima  FINA-i  radi  statističkih potreba  i  javne  objave,  smatraju  se  dostavljenima Poreznoj upravi uz prijavu poreza na dobitak.  Ali  Porezna  uprava  može  unatoč  tome zatražiti  od  poduzetnika  dostavljanje  Bilance  i RDG-a uz Obrazac PD.
4.  Pregled  podataka  za  plovila,  zrakoplove,  apartmane  i  kuće  za  odmor  ako  se  ovom  dugotrajnom materijalnom imovinom obavljala registrirana djelatnost iznajmljivanja u svrhu razonode, športa  ili  rekreacije.  Više  o  tome  uz  pojašnjenje red. br. 5. Obr. PD.
5.  Obračun  za  svote  korištenih  državnih  potpora, poreznih  olakšica,  oslobođenja  ili  poticaja  te propisane  obrasce  izvještaja  ovisno  o  pojedinoj vrsti potpore, poreznog oslobođenja ili olakšice.
Više o tome uz objašnjenje red. br. 34. i VII. Obr. PD.
6.  Porezni obveznici koji su koristili olakšice prema Zakonu  o  poticanju  ulaganja  prilažu  presliku potvrde o statusu korisnika potpore, te godišnje pisano  Izvješće  o  korištenju  poticajnih  mjera,  o izvršenju  investicijskog  projekta,  prihvatljivim troškovima  te  očuvanju  predmetne  investicije  i
otvorenih radnih mjesta.
7.  Izjavu  o  načinu  korištenja  više  plaćenog  poreza na dobitak ako je predujmovima plaćeno više poreza u odnosu na obračunanu poreznu obvezu u Obrascu PD. Više o tome uz red. br. 58. Obr. PD.
8.  Konačni  obračun  turističke  članarine  –  Obrazac TZ.
9.  Poduzetnici     koji     su     proveli     vrijednosno usklađenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obvezni su dostaviti posebnu evidenciju  o  svotama  amortizacije  i  vrijednosnog usklađenja od početka uporabe određene dugotrajne imovine. Više o tome uz red. br. 18. Obr. PD.
10.  U slučaju statusnih promjena (spajanja i pripajanja): bilancu, račun dobitka i gubitka s danom koji  prethodi  datumu  nastanka  statusne  promjene, Rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar te Ugovor o statusnoj promjeni.
11.  Fizičke osobe (obrtnici) koji su postali obveznici poreza na dobitak u 2019. dostavljaju početnu bilancu na dan 1. siječnja 2019.
12.  Poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i u poreznoj prijavi (red. br. 54.  Obr.  PD)  iskazali  su  uračunavanje  poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima. Više
o tome uz red. br. 54. Obr. PD.
13.  Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama (Obrazac PD-IPO).
14.  Fizičke osobe – obveznici poreza na dobitak koji obavljaju samostalnu djelatnost kao „drugu djelatnost“ dostavljaju Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za 2019. godinu (Obrazac PD-DOP)
15.  NOVO: Porezni obveznici koji su obveznici primjene  odredbi  iz  čl.  30.b,  30.c  Zakona,  dostavljaju Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva (Obrazac PD-KID)
16.  NOVO:  Porezni  obveznici  koji  primjenjuju  čl. 30.a.  Zakona  i  iskazuju  prekoračene  troškove zaduživanja  dostavljaju  pisano  obrazloženje  o načinu  utvrđivanja  prekoračenih  troškova  zaduživanja u 2019. godini
17.  Poduzetnici koji su tijekom godine plaćali porez po odbitku dostavljaju Pregled plaćenog poreza po odbitku (prikazan je u nastavku)
18.  Osobe koje su obveznici poreza na dobitak samo za  dio  svoje  djelatnosti  (npr.  Udruge,  športska društva, turističke zajednice i sl.) obvezne su uz Obrazac PD dostaviti i bilancu i račun dobitka i gubitka.  VAŽNO:  Prema  čl.  46.,  st.  4.  Pravilnika, ako je riječ o obveznicima poreza na dobitak za cjelokupnu djelatnost, uz obrazac PD dostavljaju bilancu i RDG sastavljene u skladu sa Zakonom o  računovodstvu,  a  ako  su  obveznici  poreza  na dobitak  samo  za  dio  djelatnosti,  uz  obrazac  PD dostavljaju bilancu i račun dobiti i gubitka kojeg sastavljaju prema posebnim propisima ako takva obveza postoji. Ovo se NE odnosi na one neprofitne organizacije koje porez na dobitak plaćaju u paušalnoj svoti – one podnose Obrazac PD-PO.
19.  Drugu dokumentaciju na zahtjev Porezne uprave – npr. Bruto-bilancu.

UMANJENJE POREZNE OSNOVICE

Slobodno se obratite putem rubrike Kontakt, te ćemo razmotriti mogućnost individualne analize.


 Novije generacije poduzetnika ne zadovoljavaju se više knjigovodstvom kao servisom za propisano izvještavanje i oporezivanje, nego žele uvid te pravovremene i transparentne podatke na kojima mogu temeljiti poslovno planiranje i odlučivanje.

Subscribe to this RSS feed